Cijene nekretnina u Hrvatskoj neprekidno rastu i to brže nego u mnogim zemljama Evropske unije. Novogradnje i dalje nedostaje jer je lani sagrađeno tek 3.800 stanova, premalo da zadovolji pojačanu potražnju domaćih i stranih kupaca.
U drugom polugodištu prošle godine prosječna cijena kvadrata u zemlji porasla je za gotovo 15 odsto, u Zagrebu za više od osam odsto, a u ostalim djelovima zemlje čak 20 odsto. Kvadratni metar novogradnje dosegao je 2.600 eura, u metropoli gotovo 3.000, a u ostatku zemlje oko 2.350 eura, piše SeeBiz.
Prosječnom Hrvatu kupovina nekretnine nemoguća je misija. „Ponude nema, a ono što ima je previše skupo“ i „Neka bude sretan onaj koji ima riješeno stambeno pitanje“, neke su od reakcija građana.
Kupci negoduju, ali sva novogradnja brzo plane.
“U Zagrebu pogotovo nedostaje – još više onih stanova po prosječnim i priuštivim cijenama. To ima veze s izazovima u građevinskom sektoru, visokim troškovima rada, nedostatku radne snage. Ali i ne promišljamo strateški koliko nama treba stanova”, kaže za HRT vlasnica agencije za nekretnine Lana Mihaljinec Knežević.
Novi stanovi u metropoli prodaju se od tri do šest hiljda eura po kvadratu. Cijene divljaju i na Jadranu gdje svaku treću nekretninu kupuju stranci. Građani su ogorčeni.
Hrvatska narodna banka od prvog aprila pooštrava uslove kreditiranja, što će smanjiti potražnju za stambenim kreditima.
“Već je došlo do neke stabilizacije. Ne očekujemo dalji veliki rast ijena, a što se tiče strožijih uslova kreditiranja – oni će svakako uticati na određeni broj kupaca. To je u ovom trenutku HNB napravio kako bi smanjio potražnju, jer nemamo dovoljno ponude”, objašnjava Lana Mihaljinec Knežević.
Kamate na stambene kredite pale su ispod tri odsto i to je dobro, no stroža bankarska regulativa od idućeg mjeseca baš nikako ne ide na ruku kupcima kojima su krediti jedini put do vlastitog doma.
