Kripto-tržište uskoro bi moglo da doživi novi prelomni trenutak – investitori tiho polažu nade u to da će okupljanje predstavnika nove američke administracije i lokalne kripto-industrije u petak rezultirati pozitivnim vijestima u pogledu daljeg razvoja tog sektora.
Prethodna vlada Sjedinjenih Američkih Država (SAD) nije pokazala ni približno jak entuzijazam u tom pogledu, dok je vodeća kriptovaluta, bitcoin, prvi put premašila cijenu od 100.000 dolara u decembru, poslije reizbora Donalda Trumpa za predsjednika zemlje. Spekulacije oko mogućih ishoda kripto-samita u Bijeloj kući dolaze u trenutku kada je tržište – poslije turbulentnog perioda i za bitcoin i za drugu digitalnu imovinu – u potrazi za uporištem koje bi mu donijelo stabilnost ili eventualni povratak zamaha s kraja prošle godine.
Strani mediji prenijeli su da je Bijela kuća u saopštenju navela da se očekuje da Trump bude domaćin skupa i održi govor pred istaknutim predstavnicima poslovne zajednice i investitorima u kripto. Prema riječima novinarke Fox Businessa Eleanor Terrett, plan je da događaj okupi 20-25 ljudi, a u odvojenoj objavi na Twitteru ona je navela i imena nekih od predstavnika kripto-zajednice i regulatornog sektora koji bi trebalo da prisustvuju. Među njima su se našli rukovodioci kripto-firmi Ripple, Gemini, Kraken i drugih.
Kako piše Yahoo Finance, među gostima Bijele kuće trebalo bi da se nađe i izvršni direktor najveće američke kripto-berze Coinbase Brian Armstrong, Michael Saylor iz MicroStrategyja, izvršni direktor Chainlink Labsa Sergej Nazarov i izvršni direktor Exodusa JP Richardson. Njima bi trebalo da se pridruži nekoliko ključnih članova Trumpove administracije, uključujući Davida Sacksa, nadležnog za vještačku inteligenciju (engl. artificial intelligence – AI) i kripto, kao i Boa Hinesa, izvršnog direktora predsjedničke radne grupe za digitalnu imovinu.
Pretpostavlja se da bi glavne teme diskusije mogle biti ideja o stvaranju nacionalne strateške rezerve kripto-imovine i mogućnost uvođenja regulative koja bi podrobnije definisala pravila u toj industriji, a koja se trenutno razmatra u Kongresu.
Uticaj Trumpa na kratkoročna kretanja cijena opada, ali na duge staze i dalje ostaje značajan faktor
„Trenutno je dosta nagađanja oko tog samita i mislim da je najbolje sačekati da se skup održi, pa onda komentarisati moguće posljedice toga. Trump je nepredvidiv, što smo skoro mogli da vidimo i na primjeru sastanka sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim. Dosad smo vidjeli da se spekuliše da li će u petak biti govora o rezervama i kakve su mogućnosti za njih, možda će se pričati o potencijalnim subvencijama za projekte koji bi omogućili da se više kriptovaluta pravi na američkom tlu – budući da je Trump najavljivao da će od Amerike napraviti kripto-prijestonicu svijeta, mogla bi se razmatrati izmjena i dopuna zakona u tu svrhu… Ipak, opet kažem, brojne informacije o samitu zasad djeluju nepouzdano“, napomenuo je kripto-analitičar i suosnivač CTB Crypto & Consulting Ivan Andrejević u četvrtak popodne.
Cijena bitcoina u 15 sati bilježila je blagi rast (od 0,26 odsto) i držala se na 89.735 dolara.
Drugi altkoini u četvrtak popodne odavali su sliku opreznog optimizma među kripto-investitorima uoči najavljenog sastanka – novčići, uključujući XRP, BNB, solanu i dogecoin, pretežno su postizali dobitke, mada je bilo i onih koji su gubili na vrijednosti, poput cardana i trona. Indeks straha i pohlepe (engl. Fear & Greed Index), koji prati ponašanje investitora i trgovaca koji operišu najpopularnijim kripto-novčićima, našao se u zoni straha (vrijednost mu je bila 30, na skali od 0 do 100), pokazali su podaci analitičke platforme CoinMarketCap.
„Čini se da polako popuštaju očekivanja na tržištu po pitanju Trumpovih poteza u vezi sa kriptom. U posljednjih par navrata kada je on najavljivao nešto i cijena rasla i padala – to je sve bilo nešto malo, po pet-deset odsto. Rekao bih da kripto-trgovci i investitori ne obraćaju više toliko pažnje na njega, kao ranije. Naravno, to ne znači da neće biti nikakvih dešavanja na tržištu ako nešto bude odlučeno na tom samitu – ali vidjećemo u kom smjeru će dešavanja ići. Tu samo treba imati u vidu da, šta god oni da kažu i da najave da će uraditi, američka administracija je spora. Trump može da krene sa izvršnim naredbama i drugim mjerama, ali dok stignu zakoni, dok se to sve izglasa… Proći će tu još dobrih godinu i po dana najmanje“, kaže sagovornik Bloomberg Adrije.
Prema njegovim riječima, Trumpovi potezi dosad su uglavnom imali uticaja na kretanje cijena bitcoina i ethera, a manje na ostatak kripto-tržišta. „Vjerujem da bi u narednih godinu i po do dvije on mogao imati jak uticaj na kripto-tržište jer su SAD javno otpočele kripto-trku i pitanje je kada će ostale zemlje da krenu da se priključuju tome. U tom smislu, moglo bi se, recimo, očekivati da Kina ukine zabranu trgovanja kriptom.“
Sa 109.000 na 80.000 dolara
Izvorna kriptovaluta, poslije pionirskih decembarskih šestocifrenih vrijednosti, u januaru je dostigla 109.000 dolara, ali se u par navrata i ozbiljno približila cijeni od 90.000 dolara, da bi u februaru produbila pad i na kraju tog mjeseca išla i ispod 80.000 dolara.
Slično je sa etherom, koji je u decembru probijao granicu od 4.000 dolara, u januaru se pretežno kretao između 3.000 i 3.500 dolara, a do kraja februara se spustio na cjenovni nivo od 2.100-2.200 dolara.
Mart je za oba kripto-novčića donio djelimični oporavak, dok je Trump objašnjavao koja će digitalna imovina – sem bitcoina i ethera – biti uključena u stvaranje američke strateške kripto-rezerve. Tada je naveo da će se tu naći XRP, solana i cardano.
Prethodno je, podsjetimo, potpisao izvršnu naredbu o osnivanju radne grupe za digitalnu imovinu. Hinesova grupa zadužena je za izradu izvještaja koji će analizirati potencijalno stvaranje i održavanje nacionalne rezerve i predložiti kriterijume za njeno uspostavljanje.
Prema pisanju Bloomberga, kada je Trump prošle godine prvobitno najavio planove za skladištenje bitcoina, rekao je da će državna rezerva biti zasnovana na kriptovalutama koje je vlada već stekla, uglavnom od imovine oduzete u krivičnim slučajevima.
Dok SAD trenutno posjeduju oko 16,4 milijarde dolara u bitcoinu i oko 400 miliona dolara u sedam drugih kripto-novčića, javno dostupne informacije ne pokazuju da država posjeduje XRP, solanu ili cardano.
To sugeriše da ambicije za stratešku rezervu idu dalje od pukog održavanja onoga što je već u državnom vlasništvu, već uključuju i kupovinu kripta novcem poreskih obveznika ili nekim drugim mehanizmima. Ovo bi moglo biti politički izazovno, imajući u vidu da su savezne države Montana, Vajoming i Sjeverna Dakota ove godine već odbile prijedlog za stvaranje takvih državnih rezervi.
Uz to, cijene novčića koje Trump želi da uključi u nacionalnu rezervu pale su proteklih nedjelja, pri čemu je solana oslabila za čak 57 odsto u poređenju sa svojim cjenovnim vrhom u januaru. Do toga je došlo usljed velikih gubitaka u popularnim mim-koinima (neki su bili povezani i sa Trumpom i njegovom suprugom Melanijom, a jedan je promovisao i argentinski predsjednik Javier Milei) koji se generišu na njenom istoimenom blokčejnu Solana.
Prihvatanje kripta
Dok iz kripto-zajednice već godinama stižu poruke da su spremni da postanu dio mejnstrima, malo šta je učinjeno da se spriječe prevare koje su i dalje rasprostranjene u tom sektoru, a koje su ujedno bile jedan od vodećih razloga na koje se prethodna administracija u SAD pozivala, zadržavajući rezervisan stav prema digitalnoj imovini.
Tamošnja komisija za hartiju od vrijednosti, koju je donedavno vodio Gary Gensler, dugo je ukazivala na nedostatak regulacije kripto-tržišta i težila da sektoru digitalne imovine nametne zakonske propise koji bi zakomplikovali i poskupjeli poslovanje u toj industriji. Težnja da se industrija stavi pod kontrolisane okvire naročito je porasla nakon što je na tržištu došlo do niza krahova usljed loše osmišljenih projekata i prevara, koji su kulminirali padom jedne od vodećih svjetskih kripto-berzi FTX.
Otpuštanje Genslera bilo je jedno od Trumpovih predizbornih obećanja, ali ga je čelnik komisije preduhitrio i sam podnio ostavku po Trumpovom reizboru, što nije neobična praksa u SAD kada dođe do promjene vlasti.
Kako je Bloomberg Adria već pisala, Trump je tokom prošlogodišnje kampanje nazvao bitcoin supersilom svijeta. “Ako kripto definiše budućnost, hoću da bude rudaren, mintovan i proizveden u SAD, neće biti pravljen nigdje drugdje”, rekao je on. Inače, aktuelni američki predsjednik je ranije izražavao skepticizam u pogledu kriptovaluta, tvrdeći da nije njihov obožavatelj i da se njihova vrijednost ne temelji ni na čemu, ali je u trci da ponovo postane šef države preokrenuo svoj stav.
Štaviše, Bloombergov tekst od četvrtka ukazuje na to da je Trumpov DeFi (decentralizovane finansije) projekat World Liberty Financial kupio više kripto-novčića u vrijednosti od preko 20 miliona dolara, i to dva dana prije očekivanog kripto-samita u Bijeloj kući.
Izvor: Bloomberg Adria
