Porez na dodatu vrijednost (PDV) u Crnoj Gori ostaje jedan od glavnih faktora koji direktno utiče kako na prihode budžeta, tako i na troškove života građana, i sa stopom PDV-a od 7% na osnovne životne namirnice poput hljeba, mlijeka, mesa, jaja i brašna, te čak 21% na ribu, voće i povrće, aktuelizovale su pitanje da li se Crna Gora po visini oporezivanja osnovnih prehrambenih proizvoda izdvaja u regionu.
Uporedo s time, brojne zemlje su proteklih godina preduzele mjere za smanjenje PDV-a na osnovne prehrambene proizvode kako bi ublažile ekonomski pritisak na građane. Jedan od primjera dolazi iz Hrvatske, gdje je aprila 2022. godine stupila na snagu odluka o smanjenju PDV-a na ključne prehrambene proizvode sa ranijih 13% na samo 5%. Ova mjera obuhvatila je hljeb, mlijeko, meso, jaja, ribu, voće, povrće, jestiva ulja i masti, šećer i brašno. U Crnoj Gori je, tokom 2022. godine, privremeno uvedena nulta stopa PDV-a na određene osnovne namirnice poput brašna, soli, hljeba i ulja, ali je ta mjera prestala da važi 1. januara 2023. godine, nakon čega je vraćena snižena stopa od 7%.
„Poreska i druga fiskalna opterećenja na proizvode koji se prodaju u maloprodaji u Crnoj Gori izuzetno su visoka. Takođe, došlo je do povećanja određenih stopa PDV-a na osnovne artikle, uključujući i one koji su ranije bili oporezovani po nižim stopama“, izjavio je za Bankar mr Stevan Gajević iz Instituta za ekonomski konsalting.
On je podsjetio da su, pored toga, značajno porasle akcize, što se posebno odrazilo na proizvode poput čokolade, gaziranih i negaziranih sokova sa dodatkom šećera, kao i na alkohol.
„Takva poreska politika direktno utiče na rast cijena, a generalno, ekonomska strategija Vlade zasniva se na povećanoj potrošnji i rastu BDP-a kroz potrošnju. Međutim, u trenutnim globalnim okolnostima i ekonomskom okruženju u EU, takav model ne daje željene rezultate, jer umjesto rasta potrošnje, bilježimo njen pad – ocijenio je Gajević.
Prema njegovim riječima, ostaje da se vidi hoće li Vlada u narednom periodu smanjiti akcize, naročito na konditorske i šećerne proizvode, ili će nastaviti sa postojećom fiskalnom politikom.
Zašto je jeftinije u Hrvatskoj
Dodao je i da cijena osnovnih živornih namirnica zavisi dosta i od toga gdje se one proizvode, pa naprimjer, one životne namirnice koje se proizvode u Hrvatskoj, koja ima zavidnu poljoprivrednu proizvodnju – one po prirodi stvari moraju biti tamo jeftinije, jer se u toj zemlji više proizvodi.
– A kod nas je i ova manja proizvodnja opterećena višim maržama proizvođača, koji su mnogo manje proizveli; đubriva su skuplja kod nas, plastenici su skuplji, trgovina je skuplja, život je skuplji… Ako ne proizvodimo, tj. proizvodimo malo ili ništa, ako smo zatvoreni, putna infrastruktura nam je takva da iziskuje troškove – tada nema velike filozofije u odgovoru na pitanje zašto je tamo jeftinije. I sama Hrvatska i EU omogućavaju široko tržište koje je fluidno, koje može da uveze iz Austrije i Italije, bez carina, bez kontrola, samo ima trošak transporta, pa npr. tamošnji Konzum ili Idea mogu sebi da priušte lakši i jednostavni uvoz, bez ikakvih dažbina, dok za Crnu Goru se mora proći pregled, mora se ići kamionskim transportom… Pored poreskih nameta, na formiranje cijena utiče i visoka cijena transporta, što je poseban izazov za Crnu Goru – objašnjava on.
Šta još ograničava konkurenciju
Gajević ukazuje i da veliki uvoznici svojim politikama mogu uticati na rast cijena, a posebno su značajni ekskluzivni uvozni ugovori, koji ograničavaju konkurenciju“.
On smatra da bi takvi ugovori trebalo da budu predmet preispitivanja u okviru ekonomske politike, s ciljem povećanja konkurentnosti i eliminisanja potencijalnih monopola.
„Iako su ekskluzivni ugovori prisutni i u zemljama Evropske unije, postoji prostor za njihovu regulaciju u Crnoj Gori, kako bi se omogućio lakši uvoz i povećala tržišna konkurencija“ – zaključio je Gajević.
"/>Crna Gora vs region vs Evropa
U Hrvatskoj je aprila 2022. godine stupila na snagu odluka o smanjenju PDV-a na ključne prehrambene proizvode sa ranijih 13% na samo 5%. Ova mjera obuhvatila je hljeb, mlijeko, meso, jaja, ribu, voće, povrće, jestiva ulja i masti, šećer i brašno. Cilj ovog smanjenja bio je da se smanje troškovi života građana, posebno u svjetlu inflatornih pritisaka i rastućih cijena hrane na globalnom nivou.
Poređenja radi, Srbija ima sniženu stopu PDV-a od 10% na osnovne životne namirnice, dok je u Bosni i Hercegovini PDV na ove proizvode u planu da bude smanjen sa 17% na niži nivo, što bi dodatno olakšalo situaciju građanima.
Prema dostupnim podacima, u Francuskoj standardna stopa PDV-a iznosi 19,6%, dok se snižena stopa kreće između 5,5% i 7% za osnovne životne namirnice. U Italiji je standardna stopa PDV-a 21%, a snižena stopa za ove proizvode iznosi 10%. U Velikoj Britaniji standardna stopa PDV-a je 20%, dok je snižena stopa za osnovne namirnice 5%.
U Njemačkoj standardna stopa poreza na dodanu vrijednost (PDV) iznosi 19%, dok se snižena stopa od 7% primjenjuje na osnovne životne namirnice poput hljeba, ali se, zbog visoke inflacije i rasta cijena hrane, u Njemačkoj vode rasprave o mogućem smanjenju ili ukidanju PDV-a na određene prehrambene proizvode, posebno na voće, povrće i mliječne proizvode, kako bi se olakšao teret potrošačima
Ostaje pitanje da li će Crna Gora u bliskoj budućnosti slijediti primjer određenih zemalja i smanjiti PDV na osnovne prehrambene proizvode kako bi građanima omogućila lakši pristup osnovnim životnim namirnicama i time poboljšala životni standard?
(Bankar.me)
