Država Srbija se zadužuje još 60 milijardi dinara *oko 512 miliona eura9 preko dinarske obveznice. Vlada Srbije odlučila je da poveća iznos emisije 10,5-godišnje dinarske obveznice na 180 milijardi dinara (oko milijardu i po eura), odnosno da se na taj način zaduži za dodatnih 60 milijardi dinara.
Odluka o povećanju iznosa objavljena je u Službenom glasniku, a donijeta je na sjednici Vlade u četvrtak, 6. februara. Potpis na taj dokument stavio je premijer u ostavci Miloš Vučević.
Najdugoročnija dinarska obveznica već je testirana na tržištu – emitovana je 23. januara i tada je prikupljeno 111,34 milijarde, od ukupno 120 milijardi dinara koliko je bila prethodna vrijednost emisije.
Tražnja je, naime, tada dostigla 154 milijarde dinara, dok je najniža ponuđena stopa prinosa iznosila 4,5 odsto, značajno niže od kuponske stope od 5,25 odsto koja je dio ove emisije, dok je najviša ponuđena stopa prinosa iznosila 5,95 odsto, pa prosječna stopa prihvaćenih ponuda na kraju iznosi 5,02 odsto.
Od ukupno 99 ponuda na stolu Uprava za javni dug prihvatila je 70, i to 26 iz bankarskog sektora, 30 od „ostalih pravnih lica“ i 13 kastodi klijenata, dok je prihvaćena i ponuda jednog fizičkog lica, stoji u izvještaju o aukciji.
Podsjetimo da je po okončanju aukcije od 23. januara profesor Nikola Stakić sa Poslovnog fakulteta Univerziteta Singidunum u reakciji na rezultate ocijenio da je država svakako uspjela da postigne ono što je željela – da prikupi premijske nivoe uz atraktivnu kuponsku stopu.
„Prosječan ponderisani prinos do dospijeća niži je od kuponske stope, pa taj iznos od 5,02 odsto zapravo odgovara profilu rizika naše zemlje i njenom trenutnom kreditnom rejtingu, kao i premiji za dospijeće hartije čija je ročnost deset i po godina“, rekao nam je Stakić, uz opasku da „blago iznenađuje da nije realizovana cijela emisija“.
Na razlog, prema njegovom mišljenju, ukazuje upravo raspon prinosa koji su tražili investitori – od 4,5 odsto, pa do 5,95 odsto.
„Neki investitori su izgleda tražili više prinose, što se može tumačiti višim stopama inflacije, koja ne usporava tolikom brzinom kojom se očekivalo prije nekoliko mjeseci, a možda i time da se ove godine planira viši deficit, uz rast prosječne ponderisane kamatne stope koju plaćamo na naš javni dug“, ocijenio je tada profesor Stakić.
Izvor: Biznis.rs
