Konferencija „Ekonomski izazovi i investicioni potencijal Crne Gore“, koju je danas na Ekonomskom fakultetu u Podgorici organizovao portal Bankar.me, nastavljena je drugim panelom na kojem je bilo riječi o stranim investicijama, i o tome da li je ekonomsko državljanstvo šansa ili prepreka.
Radojica Petrović, pomoćnik direktorice Agencije za investicije je tom prilikom istakao da je u periodu od januara do novembra prethodne godine došlo do zaustavljanja trenda pada stranih direktnih investicija, te da je na tom polju pokazan blagi oporavak.
„Crna Gora je na kraju novembra 2024. godine imala ukupan priliv stranih direktnih investicija koji je iznosio 801.693.000 eura i bio za tri posto veći u odnosu na uporedni period. Ukupan odliv stranih investicija u ovom periodu bio je 347.865.000 eura i bio je manji za 12 posto, što omogućava neto rezultat stranih direktnih investicija od neki 453.828.000 eura. Primjetno je da nivo investicija u kompanije i banke veći za 18 posto i na nivou je od 110.000.000 eura, interkompanijski dug je porastao za deset posto u odnosu na uporedni period i na nivou je 262.000.000 eura, dok su investicije u nekretnine i ostalo manje za 13 posto. Investicije u nekretnine na kraju novembra prošle godine iznosile su 400.000.000 eura i najniže su u posljednje tri godine,“ naveo je Petrović.
Istakao je da je u posmatranom periodu najveći priliv stranih direktnih investicija stigao iz Srbije, Ruske Federacije, Turske, Njemačke, Švajcarske…
„Najviše investicija u domaća preduzeća i banke stiglo je iz Srbije, Njemačke, Ruske Federacije, dok kada su u pitanju ulaganja u nekretnine najviše su ulagale Srbija, Turska, SAD, Ruska Federacija i Njemačke. Kada je u pitanju interkompanijski dug najviše priliva je stiglo iz Ruske Federacije, Turske i Švajcarske. Kada je u pitanju odliv stranih direktnih investicija najviše novca se odlilo u Srbiju, Ujedinjene Arapske Emirate, Hrvatsku, Rusku Federaciju, Tursku,“ ispričao je Petrović.
On je, odgovoarajući na pitanje iz publike, da li će se program ekonomskog državljanstva, koji je Crne Gora stopirala, nastaviti i kakvi su bili efekti u proteklom periodu, naglasio da je program imao pozitivne efekte i da očekuje da će se nastaviti ali vjerovatno u nešto drugačijem obliku.
Bojan Bugarin, ekspert za imigraciono pravo i oblast državljanstva napomenuo je da nije jednostavno dovesti investitore u Crnu Goru.
„Jako je težak posao naći investitora koji bi bio voljan i željan da investira u Crnu Goru. Situacija nije sjajna. Država je zakazala zato što nije uradila dovoljno za tih 900 aplikanata koji su bili spremni da investiraju u ovu državu, bili su zapostavljeni i zaboravljeni, nailazili su na zatvorena vrata. Mislim da smo se zadovoljili investicijama koje su bile neophodne u okviru aplikacije, ali izostala je odgovarajuća reakcija države da pokuša da se ti ljudi animiraju,“ ispričao je Bugarin.
Blagota Radović, vlasnik Zetagradnje poručio je da u posljednje vrijeme Crna Gora ima državnu administraciju „koja nije spremna i nije voljna da doprinese stranim investicijama“.
„Moramo da napravimo ambijent da ozbiljni strani investitori sa Zapada dolaze i šire kulturu preduzetništva u Crnoj Gori. Moramo da napravimo ambijent za ljude koji žele da ulažu ogromna sredstva u hotele gdje je povrat spor. Hotel sa pet zvjezdica ima najveće benefite za državu, jer između ostaloga mora da radi svih 12 mjeseci. Treba makar da pokušamo da se za hotele sa pet zvjezdica oslobodimo komunalnih doprinosa. Bojim se da nismo naišli na razumijevanje…. Ako u tom pogledu nešto brzo ne uradimo, ja se bojim da će strani investitori sve više da nas zaobilaze,“ kazao je Radović.
