Njemačka mora prevazići strukturne slabosti ako želi zadržati AAA kreditni rejting, izjavio je izvršni direktor evropske rejting agencije Scope Ratings, Eiko Sievert.
“Slabašan ekonomski rast kao takav ne predstavlja neposrednu prijetnju za njemački AAA rejting, čak i ako se ekonomska stagnacija produži na ovu godinu. No, pritisak na kreditni rejting će rasti ako se Njemačka ne pokaže sposobnom uhvatiti u koštac sa razlozima slabog rasta,” smatra Sievert.
Njemačka nije prvi put ono što se od prije dvadesetak godina poznaje pod imenom “bolesnik Evrope”. Tada je takozvana crveno-zelena koalicija kancelara Gerhard Schroeder sprovela odlučnu reformu tržišta rada kojoj je ideja bila povećanje fleksibilnosti zaposlenja i podsticanje nezaposlenih da traže posao.
Došlo je do manje razine zaštite radnika, posebno u malim i srednjim preduzećima, olabavljena je regulativa za agencije koje nude privremene poslove i pooštrena su pravila za nezaposlene kada je riječ o prihvatanju posla. Njemačka je nezaposlenost pala sa pet na tri miliona, odnosno nivo zaposlenosti je znatno porastao.
Njemačka održava savezne izbore 23. februara i sada je pitanje hoće li buduća vlada moći napraviti neke slično odlučne poteze za popravak ekonomije.
U prošloj godini tamošnja ekonomija doživjela je kontrakciju drugu godinu zaredom, i to 0,2 posto nakon 0,3 posto u 2023.
Nesuglasice o tome kako podsticati oporavak u najvećoj evropskoj ekonomiji bile su ključni faktor u ranijem odlasku od predviđenog trostranačke vlade kancelara Olafa Scholza.
Prema riječima Sieverta, strukturne slabosti uključuju visoke cijene energije koje uzimaju danak na njemačkoj proizvodnoj i izvoznoj snazi. Nadalje, problemi su nedostatak investicija u infrastrukturu, obrazovanje i digitalizaciju te neadekvatne reforme tržišta rada što sve guši međunarodnu konkurentnost.
U prilog Njemačkoj ide relativno nizak nivo javnog duga od 63 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) kada se ta brojka uporedi sa drugim velikim evropskim ekonomijama poput Francuske i Italije.
U Francuskoj je, prema zadnjim podacima Eurostata, taj dug na 113,8 posto BDP-a, a u Italiji na 136,3 posto.
No, sama brojka nivoa javnog duga nije garancija zadržavanja AAA rejtinga, upozorava u razgovoru za Reuters Sievert.
Zapravo, kako je napomenuo, druge zemlje istog evropskog rejtinga imaju prosječan nivo duga od oko 36 posto, odnosno njemački je najviši.
"/>Njemačka ima ugrađenu dužničku kočnicu u okvir fiskalne politike koja ograničava javno zaduživanje na 0,35 posto BDP-a.
“Ipak, reforma tog mehanizma kojim bi se omogućilo više javnih investicija podsticajnih za rast bi bila pozitivna. Ako Njemačka želi zaustaviti postepeno opadanje konkurentnosti, buduća vlada treba da se fokusira na značajno povećanje investicija,” smatra Sievert.
Svjetske rejting agencije Moody’s, Standard & Poor’s i Fitch takođe drže Njemačku na ocjeni AAA.
Za razliku od vremena globalne finansijske krize, zemlje na jugu Evrope sada nisu u fokusu kao krizna žarišta. Grčka postepeno smanjuje javni dug, odnosno u trećem tromjesečju prošle godine je pao za deset procentnih poena, premda još uvijek ostaje visok na 158,2 posto BDP-a.
Scope je u septembru prošle godine podigao rejting Španije na A sa stabilnim izgledima.
Italijanski je rejting na BBB+ sa stabilnim izgledima, grčki je na BBB i takođe sa stabilnim izgledima.
Portugalu je prošlog novembra rejting podignut na A nivo sa stabilnim izgledima.
Kod Francuske su vidljivi ozbiljniji problemi, pa je Scope u oktobru prošle godine smanjio toj zemlji rejting na AA- ponajprije zbog pogoršanja stanja u javnim finansijama u kontekstu političke nestabilnosti.
Hrvatski rejting takođe je revidiran u oktobru prošle godine i podignut je na nivo A- sa stabilnim izgledima zbog poboljšanja u fiskalnim osnovama i snažnim izgledima za rast u srednjem roku.
(Izvor: Financije.hr)
