Investiciono-razvojni fond Crne Gore (IRF) je prošle godine poslovao vrlo uspješno i ostvario dobit prije oporezivanja od najmanje 9,5 miliona eura, saopštio je Pobjedi predsjednik Nadzornog odbora Razvojne banke Crne Gore (RBCG) i doskorašnji predsjednik Odbora direktora IRFCG Predrag Drecun. Razvojna banka je pravno počela da radi 1. januara ove godine. Iz CRPS-a je na taj datum brisan IRF, a upisana je Razvojna banka. Drecun je naveo da je posao stvarne transformacije fonda u banku vrlo kompleksan proces, te da su članovi dosadašnjeg odbora direktora radili veoma savjesno i sa vrlo stručnim nivoom tokom posljednjih devet mjeseci 2024. godine. On je uvjeren da i u ovoj godini nastavljaju istim putem.

– Poslovali smo veoma uspješno. Kad smo stupili na funkciju zatekli smo trend pada kreditnog portfolija, ali smo uspjeli da ga zaustavimo i pokrenemo trend rasta. Izvršni menadžment na čelu sa izvršnim direktorom IRF-a Nikolom Tripkovićem radio je vrlo odgovorno. Još ne znamo tačne konačne rezultate za prošlu godinu, ali već sada možemo reći da će dobit prije oporezivanja biti najmanje 9,5 miliona eura. Moguće je da bude i veća, ali još uvijek radimo na utvrđivanju rezervacija – kazao je Drecun našoj redakciji i dodao da je NPL (nekvalitetni krediti) najniži u posljednje četiri godine.
– Svi krediti koje smo odobrili tokom 2024. godine su jako dobro obezbijeđeni i prati se intenzivno realizacija svakog plasmana – rekao je Drecun.

Otklonili nepravilnosti

Velikim uspjehom smatra i to što je IRF na kraju 2024. godine dobio papir od Državne revizorske institucije (DRI) da je otklonjeno svih 14 nepravilnosti koje je DRI utvrdila kontrolom prije dolaska novog menadžmenta 26. marta 2024. godine.

– Ovo je značajno i za naše evropske partnere, jer je poslovanje državne banke pod posebnom lupom međunarodnih partnera i cjelokupne javnosti. Kapital Razvojne banke je procijenjen na 107 miliona eura što je 17 miliona više od zakonom propisanog nivoa. Likvidnost IRF je neupitna, kao i solventnost. Saradnja sa EIB i Razvojnom bankom Savjeta Evrope je odlična. Postoji prostor i da radimo na daljem snižavanju troškova izvora finansiranja, i to ćemo svakako raditi u narednom periodu – saopštio je Drecun.

On vjeruje da će uspješno raditi i u Razvojnoj banci, jer su isti akteri imenovani na funkcije u Nadzornom i Upravnom odboru.
– Formiran je Upravni odbor od najiskusnijih ljudi u IRF, u čije kvalitete smo se uvjerili, i zbog toag ih na sjednici Nadzornog odbora i imenovali. Moram dodatno istaći da je kvalitet koji je donio Nikola Tripković, dolazeći iz korporativnih struktura, bio vrlo značajna komponenta uspješnog poslovanja IRF-a. Kada čovjek sa velikim privrednim i korporativnim iskustvom vodi banku, vrlo često ima bolji osjećaj za potrebe privrede nego neki višedecenijski bankar koji nije potpisao nijedan privredni završni račun, i koji po pravilu gleda samo interes banke, i ne razumije se u potpunosti privredne tokove – istakao je Drecun.

Plasman

On je naveo da je IRF lani plasirao 186,13 miliona eura, što je za oko 24 odsto više od planiranoga.
– Faktoring kao proizvod pokazao se vrlo korisnim korektivnim faktorom kreditnih plasmana. Faktoring ima značajnu razvojnu komponentu jer mali privrednici ne čekaju na duge rokove naplate, a za to plaćaju gotovo simboličnu kamatu – kazao je Drecun.

On je naveo da je za 2023. godinu realizovano ukupno (krediti i faktoring) 188,23 miliona eura, sa 459 partija/ugovora, što je 21 odsto više ostvarenog u odnosu na plan od 155 miliona eura.

– Tokom 2024. godine je realizovano ukupno (krediti i faktoring) 186,12 miliona eura, sa 429 partija/ugovora, što je 24 odsto više ostvarenog u odnosu na plan od 150 miliona eura – precizirao je Drecun.

Što se kreditne linije IPARD tiče, realizacija za prošlu godinu je 8,56 miliona eura, kroz 139 partije.

On je podsjetio da je IRF lani realizovao dosta projekata, te da je saradnja na IPARD projektima veoma plodonosna sa aspekta broja obrađenih kredita za namjene predviđene pravilima IPARD.
– Podržali smo Elektroprivredu sa deset miliona eura, uz podršku Vlade. Podržali smo i restrukturiranje Instituta ,,Dr Simo Milošević“. Značajnim smatram i podršku koju kroz faktoring dajemo velikim sistemima, kao što je recimo kompanija Voli, koja je postala značajan generator domaće proizvodnje – rekao je Drecun.

Ciljevi Razvojne banke

Drecun je saopštio da je Razvojna banka osnovana u cilju podržavanja i podsticanja razvoja crnogorske ekonomije. On je podsjetio da Zakon definiše da Razvojna banka finansijski podržava: ubrzani privredni razvoj Crne Gore, dinamiziranje rasta mikro, malih, srednjih i velikih privrednih društava, ravnomjerniji regionalni razvoj, konkurentnost i likvidnost privrednih društava, proizvodnju i usluge orijentisane prema izvozu, proizvodnju kojom se smanjuje uvozna zavisnost, infrastrukturne projekte, projekte vodosnabdijevanja, projekte tretmana otpadnih voda i zaštite životne sredine, kao i druge projekte od lokalnog, regionalnog i državnog značaja.

– Članom 9 Zakona o RBCG normirano je da Razvojna banka ne posluje sa primarnim ciljem ostvarivanja dobiti. To je ono što, u načelu, čini bitnu razliku između razvojnih i komercijalnih banaka. Ako vam profit nije osnovni cilj, onda možete da dajete primat nekim razvojnim ciljevima, i po cijenu manjeg profita. To je ono što daje vrlo širok manevar svim razvojnim bankama, jer ona je ipak oruđe izvršne, pa i zakonodavne vlasti, kojim država želi da utiče na neke nesavršenosti tržišta, na određene anomalije u privrednim tokovima, na ravnomjeran regionalni razvoj, na podršku određenim socijalnim grupama, itd. Ima više od 500 razvojnih banaka u svijetu i može se reći da je svaka neka vrsta prototipa. Nema opšte formule za poslovanje razvojnih banaka. Svaka država utiče na svoju razvojnu politiku preko svojih razvojnih banaka – pojasnio je Drecun.

On je dodao da je IRF dosad prvenstveno podržavao privredu i može se reći da je poslovanje IRF-a od samog osnivanja konstantno bilo stabilno i sa trendom poboljšanja usluga i ponude finansijskih sredstava.

Transformacija

Razvojna banka je pravno počela da radi 1. januara ove godine. Iz CRPS-a je na taj datum brisan IRF, a upisana je Razvojna banka.
– Međutim, posao stvarne transformacije fonda u banku je vrlo kompleksan proces. Tim poslom će se baviti naši ekspertski timovi u saradnji sa ljudima iz Vlade, Centralne banke, evropskih institucija, kao i nevladinog sektora koji ima stručne kapacitete za ovaj posao. Za sve to vrijeme IRF, odnosno Razvojna banka mora nastaviti i da pruža usluge kao i dosad, tako da naši klijenti neće osjetiti nikakve smetnje ili zastoje u radu. Dakle, radićemo na dva fronta, na strukturnoj transformaciji fonda u banku, i na odobravanju kredita, naplati spornih potraživanja, kao i svim izvještajnim aktivnostima prema nadležnim institucijama – poručio je Drecun.

On ocjenjuje da je to obiman posao, jer treba izraditi nove procedure, uskladiti ih sa domaćim propisima i najvišim međunarodnim standardima.
– Treba uvesti mnoge organizacione djelove koje Fond dosad nije ni morao da ima. Kvantifikacija svih rizika i upravljanje rizicima je danas ključ uspjeha svake banke. Logično je da će se u području rizika dogoditi najznačajnije promjene, jer će banka, slikovito rečeno, sjutra imati i organizacione djelove koje nije imao IRF, pa i te djelove moramo pokriti savremenim procedurama zaštite od rizika, a sve u skladu sa aktuelnim bankarskim načelima koje se primjenjuju u razvijenom svijetu. Takođe, proces i kontrola usklađenosti poslovanja sa zakonom i međunarodnim standardima će biti znatno šireg dijapazona, upravo zbog istih razloga koje sam naveo za rizike – kazao je Drecun.

On navodi da je na vlasniku, odnosno državi, da odredi do kog nivoa će razne vrste bankarskih poslova biti implementirane u Razvojnoj banci.

– Osnovni bankarski poslovi su: kreditni, depozitni, platni promet, devizni poslovi, poslovi osiguranja izvoza, a tome se danas dodaju i savremeni poslovi poput digitalnih usluga, fin-tech rješenja, kartičarstvo, i mnoge druge usluge. U ovom trenutku je važno da država ima banku i da u zavisnosti od svojih ciljeva može dinamički razvijati one poslove koje smatra adekvatnim za postizanje tih ciljeva, na način da ne ugrozi slobodno tržište i zdravu konkurenciju – naglasio je Drecun.

On je podsjetio da ono što je izazivalo najviše pažnje, pa i prigovora, jeste zakonom propisana mogućnost da Razvojna banka prikuplja depozite.
– U Zakonu o Razvojnoj banci se i bukvalno navodi ta mogućnost jednom jedinom rečenicom, jer razrada tog procesa je osjetljiva tema, koja ima moguće reperkusije na cjelokupni finansijski sistem, i treba biti oprezan i naći mjeru nivoa raspolaganja depozitima, koji će sjutra biti izvori sredstava Razvojne banke. Mislim da je bila dobra orijentacija zakonodavca da raspolaganje depozitima bude definisano podzakonskim aktima, jer je to vrlo dinamičan proces koji može biti mijenjan vrlo često u zavisnosti od postignutih rezultata i ostvarenih ciljeva. Izmjene zakona se moraju donositi na isti način kao i zakon, što može usporavati procese, a privredni život je živa materija, kao i potrebe tržišta, i ne trpi birokratska kašnjenja, koja su kod nas najčešće plod političke borbe – rekao je Drecun.

On je naveo da je na kraju novembra prošle godine, prema podacima Centralne banke, bankarski sektor raspolagao sa 777 miliona eura državnih depozita, odnosno depozita Centralne vlade, lokalnih samouprava i državnih preduzeća.

– Ovo jasno govori koliki je potencijal državnog novca na računima komercijalnih banaka. Ovaj novac je vrlo razuđen, da se tako izrazim, i nema sumnje da postoji potreba države za jednom državnom bankom, kojoj će primarni cilj biti razvoj Crne Gore. Laicima je jasno da se bržim obrtom novca može nadomjestiti nedovoljna likvidnost privrede, ali to nije lak proces. Upravljanje novcem je vrlo tehnički zahtjevan proces, pun stresa i odgovornosti, jer se danas gubici mjere propuštenim šansama. Ako ste danas propustili šansu da investirate i zaradite, vi ste u tom iznosu nanijeli gubitak sebi ili preduzeću kojim upravljate. Naša poslovna kolektivna svijest još ne shvata da, ako je profit nekog preduzeća niži od cijene koštanja kapitala tog preduzeća, to preduzeće pravi gubitak, iako ima knjigovodstvenu dobit. O tome je još krajem prošlog vijeka pisao Peter Draker, ali čini se da tek desetak godina nakon njegove smrti ovo načelo dobija na značaju. To su savremeni principi poslovanja, i u Vladi prepoznajem ljude koji ovo razumiju, što je jako dobro – izjavio je Drecun.

On dodaje da privreda od Razvojne banke očekuje da bude brza i efikasna, što je, kako kaže, donekle otežano time što je IRF i sjutra Razvojna banka jedina pod lupom javnosti.

– Mi se moramo strogo držati procedura, jer iza Razvojne banke stoje poreski obveznici, na kraju krajeva. Komercijalne banke nemaju obavezu da daju podatke koji su klasična poslovna tajna, dok je IRF dosad bio izložen brojnim zahtjevima nevladinog sektora za uvidom u tu vrstu poslovne dokumentacije i svima se izašlo u susret. Zato je i razumljivo što se IRF u svom poslovanju pridržava najviših standarda internih kontrola – kazao je Drecun.

Razlika između kamatnih prihoda i rashoda kod najvećih banaka je drastična

Predrag Drecun navodi da je cilj Razvojne banke da se proceduralno, ali i suštinski olakša pristup finansijskim sredstvima, odnosno povoljnijim uslovima finansiranja.

Prema njegovim riječima, na bankarskom tržištu prisutna je jedna anomalija koja traje nekih desetak godina.

– Naime, razlika između kamatnih prihoda i kamatnih rashoda kod najvećih banaka u sistemu je drastična. Recimo, jedna od najvećih banaka u sistemu, na kraju 2023. godine, ima 77 miliona eura prihoda od kamata i jedan milion eura rashoda od kamata. Depoziti kod ove banke iznose 1,4 milijarde eura – kazao je Drecun.

To, kako je kazao, znači da je prosječna cijena depozita u nivou 0,0715 procenta godišnje. Ova pojava se, kako navodi, jasno uočava od 2016. godine i traje do danas.

– Dakle, prosječna cijena koštanja depozita u slučaju ove banke iznosi 0,0715 odsto ili, drugačije kazano, na sto eura depozita banka plaća prosječnu kamatu sedam centi. Plasmani ove banke iznose 1,4 milijarde eura. A prihodi po osnovu plasmana iznose 77 miliona eura što znači da banka ima prosječnu aktivnu kamatnu stopu 5,4 odsto. Kamatni spred u ovom slučaju iznosi 5,32 odsto što se vrlo teško može naći u svijetu. Slično je i kod drugih velikih banaka u Crnoj Gori. Kamatni spred u razvijenim zemljama iznosi od dva do tri odsto. Ovo sve slikovito govori koliko je državi potrebna jedna razvojna banka – zaključio je Drecun.

Članom 9 Zakona o RBCG normirano je da Razvojna banka ne posluje sa primarnim ciljem ostvarivanja dobiti. To je ono što, u načelu, čini bitnu razliku između razvojnih i komercijalnih banaka. Ako vam profit nije osnovni cilj, onda možete da dajete primat nekim razvojnim ciljevima, i po cijenu manjeg profita. To je ono što daje vrlo širok manevar svim razvojnim bankama, jer ona je ipak oruđe izvršne, pa i zakonodavne vlasti.

Izvor: Pobjeda.me