Za vlasnika restorana u Atini, Hrista Kapetanakisa, kirija je oduvijek bila visoka, ali sada se suočava s onim što naziva “drugom kirijom”, jer rastući računi za struju smanjuju profit i primoravaju ga da podiže cijene.

Kapetanakis plaća između 3.000 i 3.800 eura (3.083-3.905 dolara) mjesečno za struju, što je 40% više nego prije ruskog napada na Ukrajinu 2022. godine, koji je pokrenuo evropsku energetsku krizu. Električna energija je ranije iznosila 3% mjesečnog prometa, a sada je bliže 15%, kazao je.

“Kontinuirani rast cijena, posebno u turističkom sektoru… dovodi Grčku u situaciju da postane manje konkurentna u odnosu na druge mediteranske zemlje”, rekao je iz svog restorana u istorijskom kvartu Plaka.

Njegov problem je odjeknuo širom kontinenta otkako je rat u Ukrajini prekinuo isporuku ruskog gasovodnog gasa Evropi i primorao zemlje poput Grčke da traže skuplje alternative.

Međutim, jugoistočna Evropa osjetila je uticaj mnogo više nego sjeverozapad. Stručnjaci kažu da će se ta razlika samo povećavati s dolaskom zime, što će imati posljedice i na ekonomski rast.

Veleprodajna cijena električne energije u Grčkoj i Italiji u avgustu bila je 12 puta viša nego u nordijskim zemljama, a čak je nadmašila i ostale južnoevropske zemlje koje su se suočavale s toplim vremenom.

NAJVIŠE U EU

Od 2021. godine, Grčka je potrošila 11 milijardi eura na energetske subvencije kako bi zaštitila potrošače. U 2022. godini, ova potrošnja iznosila je 5,3% BDP-a – ubjedljivo najviše u EU i dvostruko više od drugoplasirane Italije, prema podacima francuske energetske konsultantske kompanije Enerdata.

Uprkos naporima Atine da zaštiti građane od rasta cijena energije, situacija je dodatno pogoršala krizu troškova života u Grčkoj, koja traje od dužničke krize iz perioda 2009–2018, tokom koje su smanjene plate, penzije i ulaganja u proizvodnju i transport energije.

“Povećane cijene energije i negativan uticaj na BDP su tautologija,” rekao je Nikos Magginas, viši ekonomista Nacionalne banke Grčke.
“Povećane cijene negativno utiču na potrošnju domaćinstava i strukturu troškova za industriju, aviokompanije i brodarski sektor.”

Veliki dio razlike između jugoistočne Evrope i njenih susjeda svodi se na ulaganja. Dok sjeveroistok Evrope ima elektroenergetske i gasovodne mreže koje omogućavaju lak prenos energije između zemalja, kao i snažan miks obnovljivih izvora energije, veći dio jugoistočne Evrope je fragmentiran i izolovan.

Skladištenje energije, koje postaje sve važnije u sjevernim evropskim zemljama, praktično ne postoji u dijelovima jugoistoka. Njemačka ima kapacitet velikih skladišta od 1.668 megavata (MW), dok Grčka na svom kopnenom dijelu nema nijedan, prema podacima kompanije LCP Delta iz Edinburga.

“Jugoistočna Evropa i Balkan nemaju dovoljno (električnih) interkonekcija. Kad god dođe do nestašice energije i slabog učinka obnovljivih izvora, bore se da uvezu potrebne količine,” rekao je Henning Gloystein, šef za energiju, klimu i resurse u Eurasia Group.

S druge strane, Španija je u posljednjoj deceniji zabilježila ogroman porast proizvodnje obnovljive energije, dijelom zahvaljujući finansiranju iz EU. U prvih šest mjeseci ove godine generisala je skoro 60% svoje električne energije iz obnovljivih izvora, u odnosu na 51% godinu ranije.

“Ako ne ulažete, cijene energije će ostati visoke,” zaključio je Gloystein.

Evropska elektroenergetska mreža u mnogim aspektima predstavlja veliki uspjeh. U 2022. godini, Francuska je povećala uvoz iz Njemačke kada je proizvodnja nuklearne energije opala. Kada su prošle sedmice obustavljene isporuke ruskog gasa Evropi preko Ukrajine, cjenovni udar bio je ograničen jer je blok našao alternative.

Ipak, mnogi smatraju da je potrebno učiniti više. Nakon što su cijene električne energije prošlog ljeta naglo skočile u Grčkoj, premijer Kirijakos Micotakis pisao je Evropskoj komisiji zahtijevajući rješenje za “neprihvatljive” razlike u cijenama električne energije širom Evrope.

Grčka nije usamljena. Veliki dio Balkana u velikoj mjeri zavisi od fosilnih goriva, a regionalni energetski sistem je slab. Prošlog juna, nestanak struje pogodio je Crnu Goru, Bosnu, Albaniju i Hrvatsku kada je mreža bila preopterećena zbog velike potrošnje klima uređaja tokom toplotnog talasa. Kosovo, koje više od 90% svoje energije proizvodi iz uglja, teško prati ostatak Evrope u instaliranju obnovljivih izvora energije.

U decembru je Kosovo pokrenulo aukciju za instalaciju kapaciteta od 100 MW vjetroenergije. Međutim, Svjetska banka procjenjuje da je potrebno čak 100 puta više – najmanje 10 gigavata novih kapaciteta – da bi se postigao cilj eliminisanja upotrebe uglja do 2050. godine. Ova tranzicija procjenjuje se na 4,5 milijardi eura, što je ogroman iznos za malu ekonomiju poput Kosova.

Bez dovoljno prekogranične integracije ili skladištenja, ponekad ima previše energije za jedno tržište, što prisiljava proizvođače da smanje ponudu.

“Ako je cilj konkretno smanjenje cijena, najlakši način za to je povećanje udjela obnovljivih izvora ili nuklearne energije,” rekao je Fabian Roningen, analitičar iz konsultantske kompanije Rystad Energy.

Iako Grčka nema nuklearne elektrane, Aristotelis Aivaliotis, generalni sekretar Ministarstva energetike, optimističan je, napominjući da je proizvodnja iz obnovljivih izvora u porastu, dvije nove elektrane na gas treba da budu puštene u rad ove godine, a skladištenje energije planirano je do 2028. godine. Planovi takođe uključuju unapređenje elektroenergetskih veza s Italijom, Albanijom i Turskom do 2031. godine, što će koštati oko 750 miliona eura, piše Reuters, a prenosi energetika.me.

“Veleprodajne cijene će postepeno opadati… i to će se sigurno u nekom trenutku prenijeti na potrošače,” rekao je Aivaliotis za Reuters.

Grčki građani, međutim, nisu uvjereni. Taksiarhis Fekas, koji živi u predgrađu Atine, teško uspijeva da plati školarinu i džeparac za svoje troje djece zbog visokih računa za struju.

On moli svoju djecu da smanje upotrebu laptopova i tableta kako bi uštedjeli energiju – što je težak zahtjev za mlade koji su vezani za svoje uređaje.

“Na ivici smo da postanemo finansijski ugrožena porodica,” rekao je. “Vlada mora da obrati pažnju.”