U dobroj mjeri se smanjila isplata dijela zarada na ruke, a tržište je postalo konkurentnije za ulaganja, kako za strana, tako i za domaća.
Vlada je aktivnim mjerama fiskalne politike, a prije svega uvođenjem fiskalizacije 2021, borbom protiv nelegalne trgovine akciznih proizvoda znatno popravila poslovni ambijent, uz obezbjeđenje mnogo većih prihoda u budžetu od poreza i akciza, podsjetio je Mikavica.
Nakon stupanja na snagu programa “Evropa sad 2” neto zarade bilježe novi rast od 7,6 odsto, a trend rasta zarada može se očekivati i u narednom periodu, kaže Mikavica u intervjuu za “Dan”.
Međutim, ističe on, za privredu najvažniji dio programa čini Fiskalna strategija, koja treba da obezbijedi održivost javnih finansija, infrastrukturne investicije, racionalizaciju, kao i digitalizaciju javne uprave i povoljnije poslovno okruženje.
– Procesi rješavanja gorućih problema privrednika na koje smo ukazali u brojnim razgovorima sa Vladom ne rješavaju se potrebnom brzinom. Siva ekonomija i nelojalna konkurencija od strane neregistrovanih pojedinaca, prije svega u pružanju usluga i izdavanju smještajnih kapaciteta, umnogome ugrožava opstanak i razvoj manjih kompanija, korupcija u prvom redu kroz procese javnih nabavki, spor i neefikasan rad u javnoj upravi uz odsustvo digitalizacije, ogromne su barijere za privredu.
• Da li ste zadovoljni saradnjom sa izvršnom vlašću, odnosno da li ste bili konsultovani kao socijalni partner prilikom donošenja novih poreskih regulativa, Fiskalne strategije?
– Predizborna obećanja od strane PES-a, kojima je najavljeno smanjenje radnog vremena, povećanje minimalne cijene rada i sl. umnogome su izazvala neizvjesnost kod privrednika i dovela do nepredvidivog poslovnog ambijenta. U razgovorima sa Vladom smo u više navrata ukazivali na rizike i negativne posljedice koje primjena ovako najavljenih mjera mogu da imaju na privredu. Drago nam je što smo uspjeli da ukažemo na važnost pitanja koja se tiču radnih odnosa i utičemo da se ne donose ishitrene odluke i mjere. Sugestijama UPCG ukazali smo i na nemogućnost primjene minimalne cijene rada od 700 eura, prije svega u ekonomski slabije razvijenim regionima Crne Gore, a za druga pitanja obezbijedili vrijeme za dodatne razgovore i analize uticaja na zaposlene i privredu.
Ipak, nismo zadovoljni nivoom socijalnog dijaloga po mnogim pitanjima koja se tiču radnih odnosa i efikasnijeg rada i poslovanja. U parlamentu se vrlo često usvajaju zakoni iz radnih odnosa i prava, koji prethodno nisu ni razmatrani od strane socijalnih partnera, a, sa druge strane, date preporuke ili jednoglasno usvojena rješenja od strane Socijalnog savjeta, u parlamentu se ne usvajaju ili ignorišu, a sve u cilju dobijanja jeftinih političkih poena. Ovakav slučaj smo imali po pitanju stava da se izjednače godine za odlazak u penziju na 67 godina u Zakonu o radu i Zakonu o PIO, kao i pitanja izmjena Zakona o trgovini uz mogućnost da se rad nedjeljom u trgovini vrši u toku pet mjeseci u godini, za vrijeme turističke sezone.
• Pred našim poslodavcima je nekoliko izazova, na prvom mjestu je manjak radne snage?
– Posebni izazovi su u turizmu, koji je ove godine zabilježio pad od 2 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Od januara se povećava i PDV za hotelijere, još uvijek nije urađena najavljena digitalizacija i pojednostavljenje procesa zapošljavanja strane radne snage, potrebno je omogućiti agencijsko posredovanje pri zapošljavanju stranaca, kao i druge olakšice za brže angažovanje nedostajuće sezonske radne snage. Pitanje stalnog sezonca se trenutno razmatra na radnoj grupi, očekujemo da će se prepoznati potreba jednostavnijeg i bržeg zapošljavanja stranaca.
Problem je i nedostatak dugoročne strategije razvoja turizma kao privredne grane. Gosti ne dolaze u Crnu Goru zbog dobrih hotela ili restorana, ali su oni neophodan prateći dio ukupne ponude. Potrebno je prepoznati komparativne prednosti Crne Gore u izvanrednim prirodnim ljepotama, a smanjiti negativan uticaj preizgrađenosti primorskog dijela Crne Gore. Valorizacija sjevera, aktivnim mjerama pospješiti i sportski turizam, kongresni i vjerski turizam.
Aktivne fiskalne i ekonomske mjere za jačanje i razvoj malih preduzeća i posebno ženskog preduzetništva u ruralnim djelovima je i jedna od preporuka nedavno održanog Svjetskog kongresa socio-ekonomskih savjeta, a u cilju sprečavanja iseljavanja stanovništva.
Izvor: Dan
