Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump zaprijetio je da će preuzeti Panamski kanal. Šta je Panamski kanal i zašto je toliko važan?
Ovaj kanal omogućava pomorski saobraćaj između Atlantskog i Tihog okeana. Nakon što je pušten u promet 1914. godine, više nije bilo potrebe da plovila obilaze jug američkog kontinenta, tj. da pređe dodatnih 13.000 kilometara. Kanal je dugačak 82 kilometra i svojim središtem preseca Panamu. Treba napomenuti da se Panama nalazi u pojasu između Centralne i Južne Amerike.
Panamskim kanalom je od početka ove godine do 30. septembra prošlo 10.000 brodova koji su prevozili 423 miliona tona robe, što uključuje hranu, minerale i fabričke proizvode. Više od 40 posto robe prometovane između sjeveroistočne Azije i istočne obale Sjedinjenih Američkih Država prošle godine prevezeno je ovim kanalom.
Upravo je SAD najveći korisnik kanala – ova zemlja je odgovorna za tri četvrtine teretnog transporta godišnje. Kina je drugi najveći korisnik.
Ko je vlasnik kanala?
Vlada Paname posjeduje i upravlja Panamskim kanalom već 25 godina. SAD su to uspele tokom prošlog veka. Američko upravljanje Kanalom došlo je nakon što su SAD nastavile njegovu izgradnju 1904. i pomogle Panami da stekne nezavisnost od Kolumbije. Otvaranje Kanala značilo je revoluciju u globalnom pomorskom transportu, omogućivši promet nekoliko hiljada plovila godišnje, uključujući i američke ratne brodove.
Američka kontrola nad Panamskim kanalom i isključenje Panamaca iz te kontrole rezultiralo je tenzijama između Panamaca i Amerikanaca. Koliko su te tenzije bile velike govori činjenica da je 1950-ih panamska vlada odlučila da podigne zid između Panama Cityja, glavnog grada, i samog Kanala.
Veliki protesti održani su 9. januara 1964. Nakon toga je uslijedila vladina represija, u kojoj je ubijeno 28 ljudi, što je izazvalo bijes širom svijeta i nagnalo Amerikance da napuste Panamski kanal.
Američki predsjednik Jimmy Carter i panamski lider Omar Torrijos potpisali su 1977. dva sporazuma o okončanju američke kontrole nad Kanalom. Nakon perioda zajedničkog upravljanja, poremećenog američkom vojnom intervencijom 1989. za svrgavanje vojnog vođe Manuela Norijege, Panama je preuzela punu kontrolu nad kanalom 1999. godine.
Šta Tramp želi?
Trump zahtijeva da Panama vrati Kanal SAD-u ako ne upravlja njime na način na koji on misli da bi trebalo da se njime upravlja. Naime, smatra da SAD plaćaju previše za korištenje kanala.
“Porezi koje naplaćuje Panama su smiješni. Ova krađa naše zemlje će odmah prestati”, obećao je novoizabrani američki predsjednik.
Plovila koja prolaze kroz Panamski kanal plaćaju naknadu za to. Promjene u visini ove naknade posljedica su globalnog zagrijavanja, tj. isušivanje akumulacije kanala, što znači smanjenje njegovog kapaciteta.
Zbog prošlogodišnje suše kroz kanal su prolazila 22 plovila dnevno, umjesto uobičajenih 36 plovila. To je značilo da su plovila čekala nedeljama da prođu, a oni koji su želeli da prođu ranije morali su za to da plate četiri miliona dolara. Tranzit je od početka ove godine do septembra smanjen za trećinu.
Panamska vlada dozvolila je povećanje prometa ove godine i najavila povećanje naknada od 1. januara naredne godine. Predsjednik Paname Jose Raul Mulino rekao je da naknade nisu previsoke.
Tramp je takođe rekao da neće dozvoliti da kanal bude u “pogrešnim rukama”, sugerišući da veruje da ga Kina kontroliše. Naime, kineske kompanije sa sjedištem u Hong Kongu kontroliraju dvije od pet luka u blizini Lamanša, po jednu sa svake strane. Međutim, predsjednik Mulino uvjerava da njegova zemlja ima potpunu kontrolu nad kanalom, piše list Guardian.
Izvor: Klix.ba
