Poslovno okruženje u Crnoj Gori pokazuje znake napretka, ali ostaju značajni izazovi. U Bijeloj knjizi za 2024. godinu, Arijana Nikolić Vučinić, izvršna direktorica Savjeta stranih investitora Crne Gore (MFIC), ističe ključne oblasti u kojima je Crna Gora napredovala, poput poboljšanja Indeksa lakoće poslovanja. Međutim, ona naglašava potrebu za odlučnim djelovanjem u rješavanju pitanja infrastrukture, digitalne transformacije i spremnosti radne snage.

Kako Crna Gora teži da se pridruži Evropskoj uniji do 2028. godine, usklađivanje sa standardima EU ostaje glavni prioritet. U intervjuu za The Region, Nikolić Vučinić podvlači ulogu SSIŽ-a u podršci reformama, podsticanju dijaloga između zainteresovanih strana i podsticanju održivih praksi kroz inicijative kao što je novouvedeni Indeks zelene tranzicije. Istovremeno, ona se zalaže za usklađivanje obrazovanja sa potrebama tržišta i davanje prioriteta razvoju mekih vještina od ranog djetinjstva kako bi se crnogorska radna snaga pripremila za budućnost.

Razmišljajući o Bijeloj knjizi za 2024. godinu, šta smatrate najznačajnijim poboljšanjem poslovne klime u Crnoj Gori u protekloj godini i koja oblast zahtijeva najhitniju pažnju?

Tokom protekle godine, poslovna klima u Crnoj Gori je doživjela skroman, značajan napredak. Nakon dvije godine zabilježenog pada, indeks lakoće poslovanja SFI-a pokazao je rast, što predstavlja pozitivan iskorak. Međutim, važno je biti realan i pošten, kao što smo naglasili tokom promocije Bijele knjige . Ovaj rast je simboličan i odražava početne znakove poboljšanja, a ne sveobuhvatne transformacije. Ostaju značajni izazovi, a njihovo rješavanje će zahtijevati odlučnu akciju kreatora politike i cijele poslovne zajednice.

Neke od barijera identifikovanih u Bijeloj knjizi za 2024. opstaju dugi niz godina, ali se još uvijek mogu izdvojiti jasni prioriteti. Razvoj infrastrukture ostaje kamen temeljac za ekonomski napredak, a to uključuje i poboljšanje putne mreže i povećanje zračne povezanosti. Jednako važna je i potreba da se intenzivira i u potpunosti implementira proces digitalne transformacije, koji je od vitalnog značaja za modernizaciju crnogorske privrede. Štaviše, usklađivanje obrazovnog sistema sa potrebama tržišta rada je od suštinskog značaja za rješavanje postojećih nedostataka u vještinama i bolju pripremu radne snage za buduće zahtjeve.

Napredak Crne Gore, iako ohrabrujući, služi kao podsjetnik da je put koji je pred nama zahtjevan. Da bi se održala i ubrzala poboljšanja, neophodan je koordiniran i odlučan odgovor svih zainteresovanih strana.

Bijela knjiga 2024 predstavlja identifikovane poslovne barijere, kao i odgovore relevantnih institucija. Kakav je status rješavanja dosad identificiranih barijera?

Bijela knjiga iz 2024. uvela je detaljan tabelarni pregled poslovnih izazova zajedno sa identifikovanim odgovornostima institucija. Ove godine investitori su identifikovali 23 nove preporuke u različitim oblastima. Od 37 preporuka iz prethodnih izdanja, na sve su odgovore dale relevantne institucije. Međutim, za 11 preporuka nisu pokrenute aktivnosti, dok je za preostalih 26 zabilježen napredak. Nažalost, nijedna nije u potpunosti riješena. U nastojanju da ubrzamo rješavanje uočenih poslovnih barijera, odlučili smo na ovogodišnjoj Generalnoj skupštini promijeniti termin objavljivanja Bijele knjige. Počevši od ove godine, Bijela knjiga će biti objavljena u novembru umjesto u martu ili aprilu kao što je to bilo prethodnih godina. Pomjeranjem datuma objavljivanja na novembar, Vlada će imati više vremena da preporuke stranih investitora ugradi u svoj program rada, što će omogućiti efikasniji i pravovremeniji odgovor na izazove navedene u Bijeloj knjizi.

MFIC je pomjerio datum objavljivanja Bijele knjige na novembar kako bi Vladi omogućio više vremena da postupi po preporukama

U svjetlu težnji Crne Gore za integracijom u EU, kako SSICG usklađuje svoje ciljeve sa standardima EU i kakvu ulogu Savjet ima u olakšavanju ovog usklađivanja?

Misija MFIC-a je poboljšanje ekonomskog ambijenta u Crnoj Gori, koji je usko usklađen sa ciljevima EU integracije zemlje. Na ovom mjestu moram spomenuti cilj Crne Gore da postane članica EU do 2028. godine. Najnoviji izvještaj Evropske komisije prepoznaje snažnu ambiciju zemlje da postigne ovaj cilj, kao i njenu posvećenost evropskim vrijednostima. Međutim, važno je naglasiti da put ka članstvu u EU zahtijeva čvrstu posvećenost implementaciji standarda EU. U ovom procesu, otvorenost vlade i institucija za konstruktivne povratne informacije poslovne zajednice mora ostati jedan od ključnih prioriteta.

Kroz kontinuirani dijalog sa institucijama i diplomatskom zajednicom, SSICG se zalaže za reforme koje Crnu Goru približavaju standardima EU. Važno je napomenuti da većina naših kompanija članica potiče iz zemalja EU, a njihov doprinos ovom procesu je značajan. Negujući najbolje prakse i promovišući usklađivanje propisa, ove kompanije služe kao ključni pokretači napretka ka težnjama Crne Gore ka EU.

Sa globalnim naglaskom na održivom razvoju, kako SFIK podstiče poslovnu zajednicu i donosioce odluka da usvoje zelene prakse u Crnoj Gori?

Inicijative održivosti i zelene ekonomije ključne su ne samo za Crnu Goru, već iu kontekstu evropskih integracija. Prepoznajući važnost ovih pitanja, osnovali smo Komitet za tranziciju zelene ekonomije (ESG) kako bismo pokrenuli napredak ka održivijoj ekonomiji. Ovaj komitet je posebno osmišljen da ubrza usvajanje zelenih strategija i olakša saradnju između preduzeća i institucija. Štaviše, počevši od sljedeće godine, SSICG će uvesti Indeks zelene tranzicije dizajniran da mjeri i promoviše integraciju zelenih praksi u preduzećima koja posluju u Crnoj Gori.

Većina naših kompanija članica su u stranom vlasništvu, a mnoge su dio globalnih korporacija, tako da su njihovo iskustvo i stručnost neprocjenjivi u ovom kontekstu. Glavni izazov sa kojim se suočavamo je da su ESG prakse još uvijek relativno nove za mnoge lokalne dionike. Stoga nam je cilj da iskoristimo stručnost naših članova kako bismo pomogli u podizanju svijesti i naporima za izgradnju kapaciteta, promovirali najbolje prakse i podsticali saradnju između poduzeća i institucija.

Na osnovu vašeg mandata u Ministarstvu rada i socijalnog staranja, kako dinamika tržišta rada u Crnoj Gori utiče na strane investicije i koje reforme biste zagovarali da se vještine radne snage usklade sa potrebama investitora?

Obrazovni sistem Crne Gore mora se bliže uskladiti sa zahtjevima tržišta rada. Trenutno mladi ljudi često diplomiraju bez vještina i znanja koje zahtijevaju poslodavci, kako je navedeno u Bijeloj knjizi. Da bi se ovo pozabavilo, država mora ulagati u aktivne politike tržišta rada koje se fokusiraju na prekvalifikaciju i usavršavanje nezaposlenih mladih i odraslih registrovanih u agencijama za zapošljavanje.

MFIC usklađuje svoje ciljeve sa ciljevima Crne Gore EU, zalažući se za reforme i usklađivanje propisa

Poseban naglasak treba staviti na rješavanje NEET (ne u obrazovanju, zapošljavanju ili obuci) demografskoj grupi mladih, jer njihova neaktivnost predstavlja značajan društveno-ekonomski trošak za zemlju. Ohrabrujuće je to što su neki poslodavci prepoznali važnost ulaganja u svoje zaposlenike nudeći programe obuke kako bi ispunili zahtjeve posla. Ovaj pozitivan trend treba podržati i proširiti.

U Bijeloj knjizi iz 2024. godine istaknut je nedostatak mekih vještina. Kao neko ko je radio u Ministarstvu prosvjete i bio generalni direktor za predškolsko, osnovno i inkluzivno obrazovanje, koliko je po vašem mišljenju važno da se djeca o ovim vještinama educiraju od malih nogu?

Razvijanje mekih vještina od najranije dobi je ključno za lični i profesionalni razvoj. Kao neko duboko uključen u reformu obrazovanja, vjerujem da su meke vještine kao što su komunikacija, timski rad, rješavanje problema i prilagodljivost temelj uspjeha u bilo kojoj oblasti. Započinjanje ovog obrazovanja u ranom djetinjstvu postavlja čvrstu osnovu za buduće učenje i spremnost za karijeru. Obrazovni programi bi trebali integrirati ove vještine u svoje nastavne planove i programe zajedno sa tradicionalnim akademskim znanjem. To ne samo da priprema mlade ljude za radnu snagu, već i podstiče kulturu cjeloživotnog učenja i prilagodljivosti.