Slovenačke banke su u prvih deset mjeseci ostvarile dobit pre oporezivanja od milijardu i 42 miliona eura, što je 12,1 odsto više nego u istom periodu prošle godine. Nakon oporezivanja, dobit je dostigla 906 miliona eura.

„Ovogodišnji rast dobiti prvenstveno je rezultat povećanja neto dobiti, dok je obim neto ispravki vrijednosti i rezervacija ostao mali, manje od tri odsto ostvarenog bruto prihoda. Profitabilnost kapitala banaka premašila je dvadeset odsto i tek neznatno zaostajala za vrijednošću u istom periodu prošle godine”, istakla je Banka Slovenije objavljujući mjesečne podatke o poslovanju banaka, piše SEEbiz.

Zbog velike razlike između kamatnih stopa za ulaganja i sredstva, banke i dalje ostvaruju iznadprosječne neto kamatne prihode, što se očituje u visokim prihodima i dobiti, uz istovremeni rast neto nekamatnih prihoda. Neto kamatna marža tako je u prvih deset mjeseci porasla na 3,12 odsto, što je otprilike dvostruko više nego u periodu od 2018. do 2022. Banke su do kraja oktobra povećale troškove poslovanja za gotovo četvrtinu (23,7 odsto) u odnosu na isti period prošle godine.

"/>

Banke i dalje uglavnom kreditiraju stanovništvo (prevladavaju potrošački krediti), dok je kreditiranje preduzeća i dalje slabo. Depoziti nebankarskog sektora ostaju stabilan izvor finansiranja slovenačkih banaka, pri čemu se i ove godine ističe priliv depozita stanovništva.

Njihov obim povećan je za 425 miliona na 26,9 milijardi eura, što predstavlja polovinu bilansne sume bankarskog sistema. Kako napominju u BS-u, izraženiji mjesečni prilivi depozita bili su u proljećnim mjesecima kada se isplaćivao regres, dok su se ušteđena sredstva uglavnom koristila u ljetnjim i prvim jesenjim mjesecima zbog sezonskog uticaja (godišnji odmori, nova školska godina).