Vijest koja je odjeknula regionalnim bankarskim trštima prethodne sedmice je svakako bila najava preuzimanja kontrolnog paketa akcija Hipotekarne banka AD Podgorica od strane kompanije Agri Europe Cyprus, koja je u vlasništvu Aleksandra Kostića, sina nedavno preminulog biznismena Miodraga Kostića. U objavljenom saopštenju navedeno je da je kompanija Agri Europe Cyprus sklopila ugovore o kupovini 7.674.285 akcija Hipotekarne banke u Podgorici, a dogovorena cijena po akciji je 9,77 eura. Mišljenja smo da je ova vijest olako prošla kroz medijske stranice, te smo odlučili da ovoj temi poklonimo malo više pažnje.
Možda je najbolji način da krenemo baš od dogovorene cijene (9,77 eur po akciji), a koja je značajno iznad posljednje zabilježene cijene akcija Hipotekarne banke kojima se trgovalo na Montenegroberzi dana 26. novembra na nivou od 7 eura. Akcijama ove banke u posljednjih 3 godine trgovalo se u rasponu od maksimalnih 7,47 eura 15. juna 2022.godine pa sve do mininalnih 4,00 eura koliko je iznosila cijena jedne akcije 20. juna ove godine. U nastavku je grafik kretanja cijene akcije tokom ovog perioda.
Dogovorena cijena od 9,77 eura za jednu akciju je takođe veća od knjigovodstvene vrijednosti jedne akcije koju je banka izvijestila u posljednjim dostupnim finansijskim izvještajima o poslovanju banke na kraju septembra mjeseca, a koja je iznosila 9,20 eura. Sve ovo znači da vlasnici akcija koji pristanu da prodaju svoje vlasništvo ponuđaču mogu zadovoljno trljati ruke, te da će prihodovati više nego što su mogli dobiti prodajom svojih akcija u okviru redovnog trgovanja na berzi posljednjih par godina, ali i više nego što po zvaničnim bilansima te akcije knjigovodstveno vrijede.
A ko su vlasnici Hipotekarne banke koji su “dogovorili” prodaju svojih akcija kompaniji Agri Europe sa Kipra?
Ono što možemo vidjeti iz posljednjeg revizorskog izvještaja o poslovanju Hipotekarne banke za 2023.godinu objavljenog na veb sajtu Centralne banke Crne Gore, jeste da je prvih 15 akcionara na krajuprethodne godine bilo zapravo vlasnik 88,5 odsto svih akcija Hipotekarne banke. Među njima je na prvom mjestu italijanska kompanija Cerere SPA iz Trsta sa ukupno 1.775.394 akcija tj 17,33 odsto ukupnog akcijskog kapitala. Osim ove kompanije, među 15 najvećih su i fizička lica iz Italije, članovi porodica Gorgoni i Montinari, kao i Miljan Todorović kao vlasnik kompanije Cerere SPA, a koji su zajedno vlasništvo u ovoj banci stekli još 2006.godine, za tada ukupno plaćenih 4,6 miliona eura. Ova lica kontrolišu ujedno i Podravsku banku u Hrvatskoj, koja je te 2006.godine maltene preuzela rukovođenje Hipotekarnom bankom, kada su u Odbor direktora imenovane zaposlene iz Podravske banke (Renata Vinković, Snežana Pobi i Božana Kovačević), kojima su društvo u Odboru direktora pravili dotadašnji direktor Bogdan Podlesnik i Esad Zaimović, do tada etabliran kao finansijski stručnjak, a od tada namasvima vrlo dobro poznat kao jedan od najuspješnijih crnogorskih bankara u istoriji ovog sektora.
Bitno je istaći da je kompanija Cerere SPA u vlasništvu Miljana Todorovića, inače rođenog Cetinjanina, ali ujedno i uspješnog italijanskog biznismena, vlasnik kompanije Cerfin doo Podgorica, koja se takođe nalazi na ovm spisku najvećih akcionara, dok su na listi još i domaće kompanije: tivatske firme Genmont doo i Balance AK doo i podgorička firma Krugger doo, a sve tri u 100-odstotnom vlasništvu Amele Kadrić.
U nastavku donosimo taj pregled 15 največih akcionara koje je banka javno predstavila u svom revizorskom izvještjau za 2023. godinu:
Ovaj spisak bi se od kraja prethodne godine do danas mogao u manjoj mjeri izmijeniti, ali nemamo mogućnost uvida u detaljnije podatke, imajući u vidu da je u jedinom trenutno dostupnom izvještaju o vlasništvu nad akcijama kompanija “Lista 10 najvećih vlasnika po simbolu HOV” koji na dnevnom nivou objavljuje Centralno klirinško depozitarno društvo (ex CDA), ovaj spisak malo drugačiji, jer su pojedini vlasnici svoje vlasništvo premjestili na kastodi račune otvorene u istoj ovoj banci.
Ipak, ako znamo da se u medijima pojavila cifra od 7.674.285 dionica koje su predmet inicijalnog ugovora o kupoprodaji, onda nam je lako pretpostaviti da su to upravo akcije koje su trenutno u vlasništvu ovih lica koja upravo kontrolišu banku od 2006.godine. Međutim, kako je u medijima navedeno, nakon prenosa ovog dogovorenog udjela, Agri Europe Cyprus će započeti postupak obavezne javne ponude za preuzimanje u skladu s propisima o tržištu kapitala u Crnoj Gori, što bi značilo da će i ostali akcionari moći da prodaju svoje akcije novom vlasniku.
KO JE AGRI EUROPE SA KIPRA?
U samom kratkom medijskom saopštenju koje smo imali prilike prenijeti na našim stranicama, navedeno je da je Agri Europe Cyprus vodeći finansijski holding u jugoistočnoj Europi, koji kao svoje podružnice ima finansijske institucije: AIK banku, AIK Leasing i Eurobank Direktna u Srbiji, Gorenjska banku i GB Leasing u Sloveniji te beogradsku brokersku kuću M&V Investment. AEC Grupa je bankarska grupa orijentisana na rast s preko 3000 zaposlenih, a čiji portfelj je na dan 30. septembra 2024. godine uključivao 8,5 milijardi EUR imovine, ukupne neto zajmove od približno 5,9 milijardi EUR i stabilan depozitni portfelj od približno 7 milijardi EUR sa snažnom kapitalnom bazom.
Vjerujemo da naše čitaoce, ali i zaposlene u Hipotekarnoj banci najviše zanima poslovna strategija, karakter i struktura banaka koje su u vlasništvu AEC grupe, a iz kojih bi institucija potencijalno mogla da se kreira i nova strategija Hipotekarne banke, imajući u vidu povezanost naših tržišta. Naime, AEC Grupa je vlasnik svih ovih kompanija u posrednom lancu, pa je tako kompanija NORDAGRI N.V. 100% vlasnik
Brokersko dilerskog društva “M&V Investments”; a.d. Beograd, dok je ova brokerska kuća 100% vlasnik Agroindustrijsko komercijalne banke – AIK banka a.d. Beograd, a sama AIK banka je pak direktni 100% vlasnik Eurobank Direktna a.d. Beograd.
U Srbiji posluje 20 aktivnih banaka čija je ukupna aktiva na kraju septembra mjeseca iznosila skoro 54 milijarde eura, a AIK banka je sa aktivom od 3,8 milijardi eura zauzimala 7 mjesto, dok je Eurobank Direktna bila na poziciji broj 9 sa aktivom vrijednom 2,46 milijardi eura. Posmatrajući ih zajedno, ove dvije banke su na kraju devetog mjeseca zauzimale 11,7 odsto bankarskog tržišta u Srbiji.
Kada su u pitanju krediti, tržišno učešće ove dvije banke je ukupno iznosilo 12,2 odsto svih kredita u Srbiji, dok je depozitni portfelj obje banke bio vrijedan 5 milijardi eura, što je na kraju septembra mjeseca činilo 11,2 odsto ukupnih depozita svih 20 banaka. U nastavku je pregled glavnih bilansnih kategorija sa podacima iz izvještaja o poslovanju banaka sa kraja trećeg kvartala, koji se mogu naći na veb sajtu Narodne banke Srbije.
Zanimljivo je da ove banke zapošljavaju značajan broj radnika/ca, zajedno 2.776 zaposlenih, što je za 280 zaposlenih više nego što radi u kompletnom bankarskom sektoru u Crnoj Gori.
Ako pak pogledamo poslovanje slovenačke Gorenjske banke vidjećemo da je aktiva i tržišno učešće vrlo slično onima koje na srbijanskom tržištu zauzima Eurobank Direktna, sa 4,6 odsto market share-a tj aktivom vrijednom 2,4 milijarde eura, ali sa značajno manjim brojem zaposlenih u odnosu na banke članice iste grupacije koje posluju u Srbiji. Ove i ostale podatke smo preuzeli iz zvaničnog izvještaja banke o poslovanju na kraju 2023. godine. Da istaknemo i to da je Agri Europe Cyprus vlasnik 91,7 odsto akcija Gorenjske banke, dok je ostalih 8,3 odsto u vlasništvu same banke.
Što se tiče najmanjeg člana ove grupacije koji posluje na finansijskom tržištu Srbije – Brokersko dilerskom društvu “M&V Investments” a.d. Beograd, bitno je istaći da je ono osnovano 1995. godine, te da spada u jedno od najstarijih društava koja se bave berzanskim poslovanjem na Beogradskoj berzi, gdje je godinama zauzimalo jednu od vodećih pozicija tokom brojnih procesa privatizacija i preuzimanja. Od trenutno aktivnih 20 članova Beogradske berze, M&V Investments je tokom 11 mjeseci ove godine ostvario učešće u prometu od 1,75 odsto sa ukupno ostvarenih 2.562 transakcija.
Ono što je zanimljivo je da je ova kompanija prije 15-ak godina imala pokušaj ulaska na tržište Crne Gore kada je preuzela podgoričku brokersku kuću i tadašnjeg člana Montenegroberze „Invest broker” u 40-ak hiljada eura vrijednoj transakciji. Međutim ispostavilo se da crnogorsko tržište kapitala nije bilo potentno u periodu nakon te 2008. godine, pa je ova kuća vrlo kratko poslovala aktivno, taman kao i preostalih 30-ak lokalnih brokerskih kuća koje su se redom zatvarale. Ipak, iskustvo M&V Investments-a u poslovanju na berzama će sigurno imati dobrog sagovornika u Hipotekarnoj banci, koja ima značajnu ulogu u tom segmentu crnogorskog finansijskog sektora.
Da se Agri Europe Cyprus neće zaustaviti samo na ovim bankama bilo je jasno tokom ove i prethodne godine, kada smo mogli vidjeti da je ovaj holding kupovao akcije austrijske Addiko banke, koja takođe posluje u našoj zemlji. Na današnji dan, sudeći po podacima sa zvaničnog sajta Addiko banke, Agri Europe Cyprus je preko svojih banaka treći pojedinačni vlasnik po procentu vlasništva sa 9,69 odsto ukupnog akcijskog kapitala ove banke. Da im ovo nije zadovoljilo apetite pokazao je i njihov pokušaj iz marta mjeseca kada je Agri Europe tražio da otkupi udio od oko 17 odsto u Addiko banci preko javne ponude za preuzimanje akcija. Međutim, ni ova ponuda Agri Europe, kao ni ponuda slovečankog NLB za preuzimanje udjela u Addiko banci nije uspjela, za sada.
To ipak nije bio prvi “okršaj” AIK-a i NLB-a u cilju preuzimanje neke banke, jer su se u septembru 2019. godine NLB i AIK, uz Raiffeisen, nadmetali oko kupovine 83 odsto udjela u Komercijalnoj banci u Srbiji. NLB je tada ponudio oko 450 miliona eura, Miodrag Kostić oko 430 miliona eura, a Raiffeisen je bio posljednji sa nekih 390 miliona eura.
Osim u bankama Agri Europe Cyprus na tržištima Srbije i Slovenije drži udio i u tržištu finansijskom lizinga, gdje je ovaj vid poslovanja daleko popularniji nego kod nas. Tako u Srbiji posluje ukupno 15 lizing kompanija, a AIK banka je u martu ove godine uspješno zaključila ugovor o kupovini lizing kuće NDM Leasing, kojoj je i zvanično promijenila ime u AIK Leasing doo Beograd.
Sa druge strane, u Slovenije je tržište lizinga vrijedno 3,1 milijardi eura ukupne aktive kroz poslovanje 17 lizing kompanija, a AEC grupa je preko Gorenjske banke 100postotni vlasnik kompanije GB Leasing doo, dok ne postoje podaci o tržišnom učešću ovih kompanija na domicilnim tržištima.
Odavno već znamo da poslovna misija porodice Kostić nije samo fokusirana na finansije, već i na turizam kroz poslovanje drugog holdinga MKG Properties, takođe registrovanog na Kipru, a koji je direktni vlasnik preko 26 odsto akcija Budvanske rivijere. Misija MKG Propertiesa je razvoj hotelskog poslovanja, nekretninskih projekata i turističkih destinacija, s investicionim portfeljom koji uključuje 15 hotela u Srbiji, Sloveniji, Hrvatskoj i Crnoj Gori, aerodrom Portorož u Sloveniji, golf terene u Savudriji i trgovački centar Dalmare u Hrvatskoj. Ovaj holding uvijek od posebnog značaja ističe saradnju s renomiranim svjetskim brendovima poput Kempinskog, pa tako MKG Properties posjeduje prestižni hotel Kempinski Palace Portorož u Sloveniji, Kempinski hotel Adriatic u Istri, MK Mountain Resort (hotel Grand Kopaonik) na Kopaoniku u Srbiji.
ŠTA AGRI EUROPE DOBIJA KUPOVINOM HIPOTEKARNE BANKE?
“Ovom akvizicijom ulazimo na brzo rastuće bankarsko tržište Crne Gore i proširujemo svoje poslovanje na treće tržište. Pridruživanjem Hipotekarne banke grupaciji i porodici Agri Europe Cyprus, osnažićemo svoju poziciju kao moderna i rastuća bankarska grupa, sa strateškim ciljem da postanemo prvi izbor za klijente širom Adria regiona.”
Ovo je bila jedna od prvih zvaničnih izjava iz Agri Europe Cyprus nakon objavljene namjere o preizimanju Hipotekarne banke u Crnoj Gori, uz istaknuto očekivanje da će regionalna bankarska tržišta nastaviti da se konsoliduju i da će aktuelni regionalni igrači predvoditi taj trend ukrupnjivanja.
Hipotekarna banka AD Podgorica je od 1995.godine registrovana kao akcionarsko društvo, a u registar emitenata hartija od vrijednosti tadašnje Komisije za hartije od vrijednosti regisrovana pod rednim brojem 3. Osnivanje banke je bilo rezultat inicijative nekoliko pravnih lica, uključujući državne institucije i kompanije.
Kako je Centralna banka Crne Gore počela sa radom 15.03.2001. godine, tako je za postojeće banke stupila na snagu obaveza usklađivanja sa zakonom, koju je u prvoj godini prošlo 5 banka, a među njima i Hipotekarna banka koja je dobila odobrenje za dalji rad 26.11.2001. godine. Međutim, banke je narednih par godina poslovala sa problemima, koji su doveli do toga da Centralna banka Crne Gore u aprilu 2005.
godine uvela privremenu upravu, koja je pak rješenjem Upravnog suda i Vrhovnog suda poništena, a banka je izašla “na zelenu granu” nakon privatizacije tj kada su italijanski investitori kupili na Montenegroberzi 51,3 odsto akcija podgoričke Hipotekarne banke za 4,6 miliona eura. Pad aktive, kredita i depozita je tada zaustavljen, a sa novom upravom je počelo novo doba.
U nastavku donosimo pregled glavnih bilansnih kategorija Hipotekarne banke od 2005. godine zaključno sa posljednjim kvartalom ove godine.
Kao što se iz tabele vidi, Hipotekarna banka je u proteklih 20 godina sa aktive manje od 20 miliona eura došla do više milijarde eura u toku ove godine, istovremeno privlačeći depozite klijenata sa nivoa od svega 8 miliona eura iz 2005. godine do preko 858 miliona eura na kraju septembra ove godine.
Tržišno učešće Hipotekarne banke na kraju septembra ove godine posmatrajući ukupnu aktivu bankarskog sektora iznosilo je 14,6 odsto, što je takođe sjajan rezultat imajući u vidu da je na kraju 2018. godine banka zauzimala 11,5 odsto tržišta, a prije 10 godina tj na kraju 2014.godine market share Hipotekarne banke je bio 9,3 odsto.
Svakako da za ovaj uspjeh akcionari u najvećem dijelu duguju novim vlasnicima koji su 2005.godine donijeli veliko iskustvo i postavili temelje za nove strategije, inovativne proizvode i pristupe, dok se imenovanje Esada Zaimovića na poziciju Glavnog izvršnog direktora tokom 2007. godine ispostavilo kao odličan potez, koji i dan danas donosi vrhunske uspjehe banci i njenim vlasnicima. O njegovom vizionarstvu dovoljno govori podatak iz jednog intervjua 2007.godine kada je stupajući na čelo banke sa aktivom vrijednom 58 miliona eura najavio uvođenje novih proizvoda kao što su investiciono bankarstvo i bankoosiguranje, ali i obećao da će ukupna aktiva banke ubrzo vrijedjeti tada nestvarnih 300 miliona eura.
Pored svega ovoga, Agri Europe Cyprus za dogovorenih 75 miliona eura vrijedne transakcije dobija i 223 vrlo vrijedna radnika/ce, kojih odrađuju mnogo više posla i nose mnogo više aktive po jednom zaposlenom u odnosu na njihove kolege iz banaka u Srbiji, kako smo mogli vidjeti ranije. Osim stalno zaposlenih banka je na kraju prethodne godine imala i 41 zaposlenog ustupljenog preko agencije za zapošljavanje.
Dodatno, Hipotekarna banka je zahvaljujući vrhunskom poslovnom rezultatu tokom prvih 9 mjeseci ove godine uspjela da ostvari dobiti od preko 18,5 miliona eura, dok na konto neraspoređene dobiti drži više od 22,6 miliona eura. Na sve ove vrtoglavo dobre brojke, Hipotekarna banka u amanet AEC grupaciji prenosi najpopularniju Premium karticu koju maltene koristi svaka porodica u Crnoj Gori, kao i pregršt nagrada koje je menadžment ubirao proteklih godina, među kojima se izdvaja Nagrada za najaktivniju banku u Crnoj Gori u 2016, 2017, 2018, 2019, 2020. i 2021. godini od strane Evropske banke za obnovu i razvoj, koja u okviru svog “Programa olakšavanja trgovine” (Trade Facilitation Program) dodjeljuje nagrade najuspješnijim partnerskim bankama.
KO VODI PROCES PREUZIMANJA?
Advokatska kancelarija Moravčević, Vojnović i partneri u saradnji sa kompanijom Schoenherr savjetuju Agri Europe Cyprus u ovoj investiciji, dok Miloš Komnenić iz kancelarije Komnenić & Partners savjetuje korporativne, porodične i pojedinačne prodavce akcija, uključujući gospodina Todorovića i njegove kompanije kao postojeće dioničare.
Završetak procesa prodaje akcija, koji se očekuje u narednim mjesecima, podliježe pribavljanju svih neophodnih regulatornih saglasnosti od Centralne banke Crne Gore i antimonopolskih organa, kao i drugih uobičajenih uslova poslovanja.
(Izvor: Bankar)
