Dok Donald Tramp pojačava svoje prijetnje carinama Kini, Peking pokušava da pridobije sljedećeg predsjednika SAD-a sopstvenim ograničenjima i da dovede Vašington za pregovarački sto prije pravog trgovinskog rata, kažu analitičari.
Naoružana lekcijama iz posljednjeg trgovinskog rata tokom Trampovog prvog mandata, Kina nastoji prikupiti pregovaračke prednosti kako bi započela razgovore sa novom američkom administracijom o spornim aspektima bilateralnih odnosa, uključujući trgovinu, ulaganja, nauku i tehnologiju. Takođe je zabrinuta zbog štetnih efekata dodatnih carina na njenu već krhku ekonomiju.
Ove sedmice Kina je pokrenula istragu protiv američkog giganta čipova Nvidia (NVDA) zbog, kako je tvrdila, sumnje na kršenje antimonopolskih pravila, što dolazi nakon zabrane izvoza rijetkih minerala u SAD.
“Na ovo treba gledati kao na početnu ponudu u onome što će se vjerovatno na kraju pretvoriti u pregovore sa SAD-om, a ne samo u nametanje carina”, rekao je Fred Neumann, glavni azijski ekonomista HSBC-a.
Kina je bolje pripremljena da se nosi sa gotovo svim carinama, osim “najave Armagedona” o carinama od 60 odsto na svu kinesku robu, rekao je Džordž Magnus, naučni saradnik Kineskog centra Univerziteta Oksford.
Druga najveća svjetska ekonomija sada globalno dominira sektorima poput električnih vozila i zelene energije i ima manju potrebu za Boingovim mlaznjacima (BA) i velikim automobilima na benzin koje je kupovala 2017., nakon što je pronašla alternative poput Erbasovih aviona i sopstvenih Komak C919.
Ali Kina je daleko od samodovoljnosti.
Novi trgovinski rat sa najvećom svjetskom ekonomijom dodatno bi naštetio Kini, kažu analitičari, budući da Vašington može nametnuti sve veće uvozne carine na njenu robu i dodatno je izbaciti iz svojih lanaca snabdijevanja.
Kina i dalje mora da uvozi strateške materijale iz SAD-a, kao što su napredni mikročipovi i druga visokotehnološka oprema, i računa na to da će američki potrošači nastaviti da kupuju njenu robu, s obzirom na sve pesimističnije izglede za globalnu trgovinu i slabu domaću potrošačku potražnju.
Peking želi da razgovara sa Trampom prije nego što dodatno ograniči američki izvoz visoke tehnologije i kako bi osigurao obnovu američko-kineskog Sporazuma o nauci i tehnologiji, rekla je Alisija Garsija-Herero, glavna ekonomistkinja za Aziju i Pacifik u Natiksisu.
Sporazum, koji omogućava naučnu saradnju između dvije zemlje, istekao je u avgustu i pregovori o njegovoj obnovi vjerovatno neće biti završeni prije Trampove inauguracije 20. januara.
Dok je kineski Huavej uložio velika sredstva u svoje napredne mogućnosti izrade čipova, njihova komercijalna održivost ostaje nejasna, dodala je, podstičući kineske pregovarače da sjednu za sto sa svojim američkim kolegama kako bi postigli dogovor koji će osigurati stalno snabdijevanje čipovima proizvedenim u Americi.
Pekingu su trebale dvije godine prije nego što je pristao da kupi dodatnih 200 milijardi američkih dolara u američkoj robi i uslugama, prema uslovima sporazuma “Prva faza” kojim je okončan prvi trgovinski rat.
Ovoga puta Kina ima nove adute kojima može privući pažnju, kao što je povećanje kupovine nafte i ukapljenog prirodnog gasa, s obzirom na to da SAD trenutno proizvodi više nego što može da potroši.
“Tramp se hvalio tokom predizborne kampanje: ‘Buši, dušo, buši’, pa će mu trebati podrška potražnje”, rekao je Bo Džengjuan, partner sa sjedištem u Šangaju u konsultantskoj firmi Plenum, prenosi SEEbiz.
S obzirom na sve veća ograničenja na izvoz čipova, poljoprivredni proizvodi, roba i energija su među stavkama koje SAD i dalje može prodavati Kini, rekao je Bo.
Kinesko ministarstvo trgovine reklo je da je otvoreno za angažman i komunikaciju sa ekonomskim i trgovinskim timovima Trampove administracije, kada je zatražen komentar.
Ali Peking takođe ima metode kojima može da pritisne Vašington, ako američka strana smatra da kineski neuspjeh da ispuni svoje prethodne obaveze znači da će više dobiti od carina nego od pregovora.
Američke firme već osjećaju pritisak, rekao je Majkl Hart, predsjednik Američke privredne komore u Kini.
“Američke i druge strane firme zaista su zabrinute da li uopšte imaju pristup ovom tržištu”, rekao je Hart. “Možemo li uopšte više prodavati u Kini? Postoji li izravna zabrana za nas?”
Poslovno raspoloženje među američkim firmama u Kini najniže je od 1999., prema septembarskom istraživanju ogranka Američke komore u Šangaju.
U igri su i neekonomski faktori. Tramp je obećao dodatne carine od 10% na kinesku robu kako bi natjerao Peking da učini više na zaustavljanju dotoka fentanila u SAD.
“Korištenje političkih opravdanja za nametanje trgovinskih ograničenja na kraju čini tenzije mnogo težim za rješavanje”, rekao je Nojman iz HSBC-a.
Carine na fentanil takođe odražavaju kineska ograničenja izvoza prema trgovinskim partnerima koji su nezadovoljni Pekingom zbog pitanja poput ljudskih prava, Tajvana i Južnog kineskog mora.
