Kako električna vozila (EV) postaju sve prisutnija širom Evrope, troškovi punjenja postaju sve značajnija tema za vozače. Cijene na javnim punionicama mogu se drastično razlikovati – na Islandu su među najnižima u Evropi, dok su u Norveškoj višestruko skuplje. Zanimljive razlike primjećuju se i bliže nama. U Hrvatskoj su troškovi punjenja umjereni i slični evropskom prosjeku, dok u Sloveniji vozači plaćaju među najvišim cijenama na kontinentu.

Podaci korišteni u ovom istraživanju dolaze iz Evropskog opservatorija za alternativna goriva (EAFO), koji prati i analizira tržište elektromobilnosti.

Kako bi se osigurala uporedivost podataka, istraživanje je standardizovano na osnovu tipičnog DC brzog punjenja za Teslu Model 3, drugo najpopularnije električno vozilo u Evropi, odmah nakon Modela Y. Simulirano punjenje trajalo je 25 minuta, što je dovoljno za punjenje baterije od 10 do 80 procenata, a cijene su prikupljene direktno od operatera punionica.

Island – raj za vozače električnih vozila
Kada pomislimo na Island, možda prvo zamišljamo predivne pejzaže, gejzire i vulkane. Međutim, za vozače električnih vozila, Island nudi još jedan razlog za divljenje – najniže cijene punjenja u cijeloj Evropi.

Na primjer, punjenje Tesle Modela 3 na Islandu košta 2,89 eura na 100 kilometara. To znači da ćete u ovoj maloj ostrvskoj zemlji za struju platiti manje nego što biste tamo platili šolju kafe.

Ta povoljna cijena rezultat je obilja obnovljivih izvora energije, posebno geotermalnih i hidroelektrana. Zahvaljujući tome, Island nije samo primjer ekološke održivosti, već i finansijske isplativosti vožnje električnih vozila.

Portugalija slijedi nakon Islanda s cijenom od 3,18 eura na 100 kilometara, dok je Finska treća na listi s troškom od 4,63 eura, što je takođe među najnižim troškovima punjenja u Evropi.

Visoki troškovi punjenja
S druge strane, Norveška i Slovenija se ističu kao najskuplje zemlje za punjenje električnih vozila. U Norveškoj, koja ima jedan od najvećih udjela električnih automobila u Evropi, cijena punjenja na 100 kilometara doseže čak 18,93 eura, što je gotovo šest puta više nego na Islandu.

Slovenija je odmah iza Norveške sa cijenom od 17,02 eura, međutim, kolege iz Slovenije navode da su stvarne cijene znatno niže.

Troškovi u Estoniji takođe su visoki, dostižući 9,99 eura na 100 kilometara, čime je ta zemlja među najskupljima u regionu. Razlike u cijenama rezultat su visokih poreza, troškova mreže, kao i ograničene dostupnosti jeftinijih obnovljivih izvora energije u pojedinim regijama.

Zlatna sredina
Za vozače u Hrvatskoj situacija je nešto povoljnija. Cijena punjenja električnog vozila iznosi 8,89 eura na 100 kilometara, što stavlja Hrvatsku u zlatnu sredinu kada je riječ o evropskim standardima. Ova cijena je uporediva s troškovima u Njemačkoj (8,93 eura) i Danskoj (8,81 eura), a daleko je niža nego u susjednoj Sloveniji. Iako Hrvatska možda nije poznata po masovnoj upotrebi električnih vozila, mreža javnih punionica raste, a očekuje se dalji pad cijena s povećanjem broja korisnika i investicija u infrastrukturu.

Danska, uprkos svojoj obnovljivoj energiji, i dalje se nalazi među zemljama s umjerenim troškovima punjenja, dok Njemačka takođe dijeli sličan rang zahvaljujući širokoj EV infrastrukturi i visokim mrežnim naknadama.

U skladu s raznolikim cijenama širom Evrope, južna Evropa, uključujući zemlje poput Italije, Grčke i Španije, pokazuje značajne varijacije u troškovima punjenja. Na primjer, u Španiji možete napuniti svoj automobil za 7,11 eura, dok u Italiji ta cijena raste na 9,12 eura. Grčka i Malta spadaju u istu kategoriju s troškom od 9,83 eura, što ih svrstava među nešto skuplje zemlje za punjenje električnih vozila u regionu.

Što uzrokuje razlike u cijenama?
Stručnjaci ukazuju na nekoliko faktora – izvore energije, poreske politike, troškove mreže i uvoz goriva. Zemlje poput Islanda i Portugala, koje se oslanjaju na obnovljive izvore, mogu ponuditi niže cijene zbog manje zavisnosti od fosilnih goriva.  S druge strane, zemlje poput Norveške, Njemačke i Slovenije, uprkos visokom standardu i razvijenoj infrastrukturi, imaju veće troškove zbog poreza i mrežnih naknada.

Ključna uloga infrastrukture u razvoju e-mobilnosti
Holandija prednjači u Evropi s više od 154 hiljade javnih punionica, dok Njemačka i Francuska prate sa više od 125 hiljada lokacija. Crna Gora, iako daleko od tih razmjera, bilježi ubrzan rast mreže punionica. Zbog sve većeg broja električnih vozila i turističkog prometa, posebno tokom ljetnjih mjeseci, razvoj infrastrukture postaje prioritet. Broj javnih punionica raste u sklopu hotelskih kompleksa, benzinskih stanica i tržnih centara, što ne samo da olakšava putovanje domaćim vozačima, već zadovoljava i potrebe stranih posjetilaca.

Izvor: BloombergAdria