Nedavni potez Donalda Trampa, novoizabranog predsjednika SAD, da Pola Atkinsa nominuje za novog direktora Komisije od vrijednosti, vinuo je bitkoin ponovo na istorijski rekord i magičnu cifru od 100.000 dolara. Istovremeno, senzaciji je doprinio Džeromi Pavel, predsjednik Federalnih rezervi, koji govorio o bitkoinu kao vrsti “digitalnog zlata”. Stručnjaci smatraju da sve ovo samo pokazuje otpornost bitkoina na globalne turbolencije, a sa druge strane i uticaj novoizabranog predsjednika, i sve veću prihvaćenost digitalne valute od strane najznačajnijih institucija.
Početkom godine najveća svjetska kriptovaluta trgovala se za 42.265 dolara. Zamah je naročito očigledan od izborne trke u SAD, kada se Donald Tramp javno izjašnjavao da će se kao zagovornik digitalne valute, boriti za regulativu u ovoj oblasti. Nekada kripto skeptik, obećao je da će SAD učiniti “kripto prijestonicom planete” i stvoriti “stratešku rezervu” bitkoina. Od kako je pobijedio, novac se samo slivao u kripto imovinu.
Najvišu vrijednost u istoriji, bitkoin je dostigao prije nekoliko dana, nakon što je Tramp rekao da će imenovati bivšeg komesara Komisije za hartije od vrijednosti (SEC) Pola Atkinsa, da ponovo vodi ovaj sektor. Skok povjerenja investitora, koji se odrazio na cijenu bitkoina, može se povezati sa činjenicom da je predloženi direktor SEC- a, zagovornika kriptovaluta.
Pol Atkins je zagovornik kriptovaluta i bivši komesar Komisije za hartije od vrijednosti (SEC). On je prema Trampovom mišljenju “dokazani lider za zdravorazumske propise, koji vjeruje u obećanje o snažnim, inovativnim tržištima kapitala koja odgovaraju na potrebe investitora i koja obezbjeđuju kapital za najbolju privredu. Takođe prepoznaje da su digitalna imovina i druge inovacije ključne za povećanje Amerike nego ikada ranije.
Trampov izbor nije se dopao demokratama, a o tome se javno izjasnio kongresmen Bred Šerman, viši član Komiteta za finansijske usluge Predstavničkog doma, rekavši da ga brine da Atkins neće u dovoljnoj mjeri regulisati kriptovalute kao predsjednik SEC-a. Kako kaže, on bi vjerovatno zauzeo stav da nijedna kriptovaluta nije hartija od vrijednosti, pa stoga nijedna berza koja se bavi kriptovalutama nije berza hartija od vrijednosti, što je kako kaže dobra prilika za prevare.
Na rast bitkoina utiče sve veća prihvaćenost
Meteorski rast bitkoina nedavno je dobio dodatni pritisak od neočekivanog izvora. Džeremi Pavel, predsjednik Federalnih rezervi istakao je da bitkoin nije izazov za tradicionalne valute kao što je američki dolar, već za zlato.
“Ljudi koriste bitkoin kao špekulativnu imovinu. To je kao zlato, samo što je virtuelno, digitalno. Ljudi ga ne koriste kao oblik plaćanja ili kao skladište vrijednosti. Veoma je promenljiv. To nije konkurent za dolar, to je zaista konkurent za zlato”, rekao je Pavel za američke medije. Za one koji posmatraju kripto tržišta, Pavelov komentar je nesvesno pružio osećaj legitimnosti bitkoina i pomogli mu da se izdigne još više. Samo u jutarnjoj trgovini skočio je za 3 odsto.
Nikola Stakić, profesor na Univerzitetu Singidinum kaže za NIN da je istorija pokazala da je bitkoin na duge staze otporan na turbolencije i geopolitička dešavanja, što između ostalog potvrđuje njegova trenutna cijena. Iako su na američkoj berzi mnoge oči uprte u sledeći potez novog predsjednika, profesor smatra da je za ovaj novi istorijski rekord bitkoina ipak najviše uticala izjava predsjednika FED-a.
“Mislim da je izjava Džeromija Pavela, govoreći o bitkoinu kao digitalnom zlatu imala veći odjek probijanja granice bitkoina od 100.000 dolara. Ipak, kako god okrenemo, stvari idu u korist prihvatanja bitkoina među institucionalnim investitorima. Vidimo da ljudi na vodeći na izvršnim mjestima regulatornih tijela, uključujući centralne banke, polako mijenjaju narativ o bitkoinu. Na početku su bili krajnje obzirni i vrlo šturi u svojim izjavama po tom pitanju, sada se tu vidi vrlo pozitivna konotacija. Ta prihvaćenost izražava se u skoku cijene ove digitalne valute od početka godine. Verujem da na dugi rok, to može da bude pozitivno, a što se tiče kratkotrajnih oscilacija, njih će uvek biti. Fakat je da blokčejn tehnologija na kojoj se zasniva bitkoin dobija sve veću prihvatljivost”, kaže profesor.
Iako Tramp ne odlučuje o kretanju bitkoina, profesor Stakić kaže da on svakako u legislativnom smislu može i te kako da da zamajac tržištu u smislu prihvatanja i pozitivnog gledanja na kripto valute. Ipak, kako kaže, pitanje je koliko je njegovo trenutno zalaganje za digitalnu valutu istinsko, imajući u vidu da je potpuno drugačije govorio do prije godinu dana. Bilo kako bilo, profesor kaže da fundamentalno gledano, sve dok bude postojala potreba prihvatanja vodećih investitora koji raspolažu velikom količinom kapitala, neće biti neke bojazni za ovu digitalnu valutu.
“Ono što može negativno da utiče na cijenu, mogu da budu neki dodatni geopolitički rizici, može i da se promijeni narativ donosioca odluka po prihvatanju bitkoina. Mi to sad ne vidimo u američkom establišmentu. Vidimo da su oni prilično proaktivni po tom pitanju, ali uvek može da se desi i drugi scenario. Mogu na kraju krajeva da se promijene i prepoznatljivost i mogućnost institucijalizacije bitkoina i u nekim drugim, važnim zemljama i tržištima, ali opet, ako budemo došli do toga da i centralne banke počnu da govore afirmativno o bitkoinu, mislim da tu stvarno povratka nema da je ovoj digitalnoj valuti samo nebo granica”, zaključuje profesor Stakić.
Kripto očekuje povoljna klima
David Veselinović, osnivač i CEO Cripto 12 kaže za NIN da teško da jedan Trampov potez vinuo bitkoin na rekordnu vrijednost, imajući u vidu da je tokom kampanje Tramp dao više veoma pozitivnih izjava kojima je definitivno privukao glasove kripto zajednice. Ipak među najznačajnijim, oni izdvaja Trampovu najavu da će SAD formirati bitkoin strateške rezerve po ugledu na rezerve zlata ili nafte.
“To znači da Vlada SAD ne samo da neće prodati nijedan bitkoin koji poseduje (a poseduje oko 200.000 bitkoina), već će i svake godine trošiti deo vladinog budžeta sa ciljem sticanja novih bitkoina.Tramp je ranije očigledno imao problem jer je video bitkoin kao pretnju dolaru. Sada to više nije slučaj jer se bitkoin tretira kao neka vrsta digitalnog zlata, preciznije digitalnog kapitala”, objašnjava on.
Veselinović podsjeća da ne samo da je Tramp najavio veoma povoljnu klimu za razvoj kripta, već je i odabir ključnih pozicija od sekretara trezora, sekretara trgovine, predsedavajućeg SEC-a jasna indikacija ekonomske politike koju će američka administracija voditi, što je ne samo pro-kripto politika, već i politika usmerena ka inovacijama, deregulaciji i jačanju preduzetništva.
Prema njegovom mišljenju, od same pojave kriptovaluta, čini se da globalna situacija nikada nije bila povoljnija. Od institucionalne adopcije predvođene Vol stritom, do sve većeg broja kompanija koje ulažu u bitkoin, pa do izbora Donalda Trampa za predsjednika SAD, kripto je definitivno zacementirao svoj status kao nove imovinske klase koja je postala deo naše svakodnevnice.
“Mislim da rast cijene bitkoina izražen u dolarima, zavisi prevashodno od toga sa čime ga poredimo. Ukoliko njegovu tržišnu kapitalizaciju, koja iznosi oko 2.000 milijardi dolara uporedimo sa tržišnom kapitalizacijom zlata koja iznosi 17.000 milijardi dolara, možemo videti da je bitkoin 8,5 puta manji od zlata. Ipak, treba imati na umu da zlato postoji hiljadama godinama i da ga ljudi koriste od najranijih početaka civilizacije, dok bitkoin postoji svega 16 godina. S druge strane, ukoliko ga posmatramo kao vid digitalnog kapitala koji za cilj ima ne samo očuvanje, već i uvećanje vrijednosti, onda je relevantno tržište koje je sastavljeno od nepokretnosti, umjetnina, zlata, akcija i duga daleko veće i iznosi oko 900.000 milijardi dolara. Velika prednost Bitkoina u odnosu na spomenute oblike imovine je da je bitkoin ograničen na 21 milion jedinica za razliku od svih poznatih oblika imovine koje dodatnim ljudskim radom mogu biti uvećane”, objašnjava Veselenović i dodaje da ostaje da vidimo da li je bitkoin bliži digitalnom zlatu ili kapitalu.
(Izvor: NIN)
