Političke i ekonomske promjene stvoriće složenije okruženje za investitore 2025. godine. Fleksibilnost i svjesnost biće ključni za navigaciju kroz ovo turbulentno razdoblje.
Na geopolitičkoj sceni pitanja o budućnosti odnosa EU-a i SAD-a te odgovor Kine na povećanje američkih carina izazivaju neizvjesnost.
Evropa se suočava s izazovima održavanja jedinstva i konkurentnosti u globalnoj ekonomiji, dok Kina pokušava smanjiti svoju zavisnost od američkog tržišta. Uticaj politike Donalda Trampa ne zaustavlja se na carinama. Njegov protekcionizam i namjere da dereguliše ekonomiju SAD-a i fiskalni podsticaji imaće dugoročne posljedice za ekonomije i tržišta, signalizirajući potrebu za mnoge ulagače da diverzifikuju svoje portfelje dok su kamatne stope i volatilnost tržišta akcija i dalje prisutni, piše Seebiz.
Tramp je svojom najavom stoprocentnih carina članicama BRICS-a koje bi podržale novu valutu koja bi zamijenila dolar kao rezervnu valutu izazvao reakciju tržišta na kojima je američki dolar malo oslabio, no prije svega je to prezentacija tona nadolazećeg mandata. Navedene carine utiču na izvoz robe BRICS-a u SAD. Iran, UAE i Rusija tamo šalju manje od 3 odsto izvoza. Iran i Rusija već su pod sankcijama, a UAE može preusmjeriti ključne sirovine na druga tržišta. Kao izvoznik sirovina, Brazil lako može pronaći kupce drugdje. Kina očekuje carine, pa dodatni šok nije značajan. Indija vidi SAD kao saveznika protiv Kine, što isključuje pretjerano oštre carine. Etiopija, nova članica BRICS-a, trenutno nema veliki uticaj.
Trampova administracija planira mjere protiv Kine, uključujući carine do 60 odsto na kineski uvoz, što je nastavak strategije “odvajanja” iz prvog mandata. Ostaje pitanje kako će proći pregovori s Evropom jer su američka i evropska automobilska industrija vrlo isprepletene. Pritom će američki predsjednik vjerovatno htjeti zadržati određeni nivo opreza, jer bi s jačim pritiscima na Kinu i Evropu moglo imati smisla jačati međusobnu saradnju kao odgovor na američku protekcionističku politiku. To bi moglo dovesti do pomalo neobičnog saveza, gdje bi obje strane nastojale stabilizovati globalni trgovinski sistem, ali s različitim motivima.
Stabilnost američkog bankarskog sistema i ekonomije inače je ključna za održavanje američkog dolara kao svjetske rezervne valute. Visoka sigurnost, predvidljiva politika i upravljivi budžetski deficiti takođe igraju važnu ulogu.
U međuvremenu, euro nastavlja slabiti i zbog političkih tenzija u Francuskoj. Istovremeno, rasprave o novom smanjenju kamatnih stopa u Evropskoj centralnoj banci (ECB) povećale su neizvjesnost glede budućih ekonomskih kretanja. Izjave zvaničnika ECB-a Martinša Kazaksa podstakle su nagađanja o daljim smanjenjima stopa, pri čemu tržišta sve više gledaju na smanjenje od 50 baznih poena u decembru, iako je smanjenje od 25 baznih poena i dalje vjerovatnije.
Izgledi za euro u odnosu na dolar za sada ostaju slabiji, jer kombinacija nižeg rasta i inflacije te geopolitički rizici povećavaju izglede za postizanje pariteta s dolarom. U međuvremenu, s druge strane, jači američki dolar će vršiti pritisak na druge valute i zemlje s dugom denominiranim u dolarima. U 2025. evropske i azijske valute vjerovatno će biti pod blago povećanim pritiskom, dok će američke obveznice i akcije ostati privlačne ulagačima.
Dok će Trampova politika imati uticaj na globalnu ekonomiju, širi globalni izazovi poput tehnologije, Kine i inflacije jednako su važni. Centralne banke suočavaju se s teškim odlukama, posebno o držanju inflacije pod kontrolom, dok šire makroekonomske promjene već utiču na tržišta.
Broadcom, Oracle, Costco Wholesale Corp. objaviće svoja tromjesečna izvještaja naredne sedmice, kao i Adobe Inc. Analitičari će pažljivo pratiti njihove rezultate jer će uticati na tržišne trendove i investicione odluke u tehnološkom i maloprodajnom sektoru.
Osim toga, naredne sedmice biće važna i s makroekonomskog stanovišta jer će biti objavljen američki indeks potrošačkih cijena (CPI) koji će ponuditi uvid u kretanje inflacije i moguće buduće akcije američke centralne banke (Fed). Očekuje se i odluka Evropske centralne banke (ECB) o mogućem smanjenju kamatnih stopa, što će uticati na evropska finansijska tržišta i kurseve valuta.
