Ako zakon ne bi bio donesen, Crna Gora bi rizikovala dugoročnu energetsku stabilnost, mogućnosti privlačenja investicija u skladišne kapacitete, te pristup direktnoj budžetskoj podršci EU od 7,5 miliona eura za prevazilaženje energetske krize, saopštio je ministar rudarstva, nafte i gasa Admir Šahmanović koji smatra da uvođenje naknade od tri centa po litru derivata predstavlja održiv i transparentan način finansiranja, prilagođen direktivi EU.
Odluka predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da vrati Skupštini na ponovno odlučivanje Zakon o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima, sa sobom nosi i posljedice, na prvom mjestu ugrožavanje snabdijevanja naftnim derivatima, a sa druge strane utiče na proces evropskih integracija, konkretno na zatvaranje poglavlja 15, saopštio je Pobjedi ministar rudarstva, nafte i gasa Admir Šahmanović.
Ovo zakonsko rješenje su poslanici usvojili na sjednici parlamenta 19. novembra, a njime je predviđeno da se formiranje naftnih rezervi finansira iz naknade od tri centa koju će građani plaćati u okviru cijene po litru bezolovnog benzina, eurodizela i tečnog naftnog gasa.U obrazloženju svoje odluke Milatović je naveo da to zakonsko rješenje nameće dodatno finansijsko opterećenje građanima i privredi, te da ovakvi nameti mogu izazvati ozbiljne posljedice, uključujući povećanje inflatornih pritisaka i narušavanje životnog standarda. Milatović je istakao da građani i privreda već plaćaju poreze koji bi trebalo da služe u svrhe fomiranja naftnih rezervi zbog čega smatra neprihvatljivim da se im se nameću dodatne obaveze.
-Milatovićeva tvrdnja da bi država mogla koristiti sredstva iz postojećeg budžeta nije bez osnova, ali to bi zahtijevalo preusmjeravanje postojećih prihoda ili povećanje zaduživanja, što nosi svoje rizike. Uvođenje naknade od tri centa po litru derivata predstavlja održiv i transparentan način finansiranja, prilagođen direktivi EU kazao je Šahmanović našoj redakciji, komentarišući stavove Milatovića.
Podrška i obaveze
Šahmanović je dodao da je činjenica da evropske integracije podrazumevaju pridržavanje visokih standarda u oblasti vladavine prava, ekonomije, zaštite životne sredine i ljudskih prava, energetske stabilnosti i to, kako kaže, nije proces samo za državu, već i za društvo u cjelini.
-Biti dio EU znači uživati podršku u mnogim ključnim oblastima, od vladavine prava, do razvoja ključnih projekata u modernizaciji infrastrukture, u ovom konkretnom slučaju energetske sigurnosti, ali i preuzimanje odgovornosti i obaveza za rješavanje izazova u procesu integracija rekao je Šahmanović.On je naglasio da je ovaj zakon ključan za energetsku sigurnost države i za zatvaranje pregovaračkog poglavlja 15.
-Ako zakon ne bi bio donesen, Crna Gora bi rizikovala dugoročnu energetsku stabilnost, mogućnosti privlačenja investicija u skladišne kapacitete, te pristup direktnoj budžetskoj podršci EU od 7,5
miliona eura za prevazilaženje energetske krize, sa namjenom doprinosa realizaciji pitanja sigurnosti snabdijevanja. Odlaganje ili odbijanje zakona može imati dalekosežne posljedice, kao što su izloženost izrazito prisutnoj volatilnosti cijena na tržištu naftnih derivata i rizik od poremećaja u snabdijevanju imajući u vidu situaciju na Bliskom istoku upozorio je Šahmanović. On je naveo da je obaveza donošenje ovog zakona trebalo biti završeno deset godina ranije,
-To bi dalo prostor da se sa naknadom od jedan cent, do sada akumilira potrebna količina novca za kupovinu rezervi. Sada je nužno i neophodno djelovati i naš zadatak i cilj je da završimo ove obaveze, jer pored sve jačih opomena za potrebom obezbjeđenja sigurnosti snabdijevanja ovim energentom nameće se i obaveza u pristupnim pregovorima rekao je Šahmanović.On je podsjetio da je u oblasti energetike pitanje sigurnosti snabdijevanja, odnosno usvajanje akcionog plana formiranja rezervi bilo i uslov za otvaranje poglavlja, a sada je ključno mjerilo za zatvaranje poglavlja donošenje zakona i početak formiranja naftnih rezervi.
-Nije isključeno, da će EK zahtijevati da se rezerve formiraju i ranije. U tom slučaju morali bismo razmotriti i druge opcije, bilo da su zaduženje ili kupovina rezervi na lizing-rekao je Šahmanović.
(Opširnije čitajte u Pobjedi)
