NJEMAČKA razvojna banka (KfW) objavila je danas da će osigurati zajam od 24 milijarde eura za razvoj mreže za transport vodonika, naznačivši spremnost države da finansijski podrži kompanije i preuzme rizik njihovih ulaganja.

Njemačka polaže velike nade u vodonik koji bi dijelom trebalo da zamijeni gas i omogući više vremena za pronalaženje rješenja za priključenje električne energije iz nestabilnih obnovljivih izvora na elektroenergetsku mrežu.

Krajem oktobra regulator je odobrio izgradnju mreže cjevovoda za vodonik, a odluka je pokazala da su uklanjanjem viškova i nepotrebnih priključnih vodova skratili njeno jezgro za 600 kilometara, na 9040 kilometara.

Neke dionice trebalo bi da budu završene prije planiranog roka 2032. godine, a ukupni trošak projekta procijenjen je na 19,8 milijardi eura. Najveći dio iznosa trebalo bi da obezbijedi privatni sektor, dok će država subvencijama ograničiti troškove mreže.

Razvojna banka će nadoknaditi troškove operaterima
Prema Udruženju operatora prenosnih sistema, transportni kapacitet mreže odgovaraće proizvodnji 278 teravat-sati energije godišnje, što čini trećinu sadašnje njemačke potrošnje prirodnog gasa.

Više od polovine mreže činiće postojeći gasovodi koji će povezati luke, industriju, skladišta i elektrane, dok će njihovi operateri i vlasnici i dalje morati rezervisati milijarde eura za ulaganja u rekonstrukciju i izgradnju novih dionica.

Kako bi ograničila troškove mreže, državna razvojna banka će operaterima kompenzirati troškove putem računa za amortizaciju.

Plan je da se troškovi u potpunosti nadoknade do 2055. godine, saopšteno je iz KfW-a.

Kako prihodi od mrežnih naknada budu rasli, višak će se preusmjeravati na račun i olakšavati povrat, dodali su.

Ako račun ne bude izbalansiran do planiranog završetka povećanja proizvodnje vodonika 2055. godine, država će preuzeti 76 odsto rizika, dok će preostalih 24 odsto snositi operateri mreže.

Sve izraženije sumnje da je vladin plan za vodonik nerealan
Objava državne razvojne banke uslijedila je nakon sve izraženijih sumnji kompanija da je vladin plan za vodonik nerealan i preskup.

Početkom mjeseca energetska kompanija Uniper objavila je da će produžiti realizaciju planiranih osam milijardi ulaganja na duži vremenski period, budući da je potražnja za vodonikom slabija nego što su očekivali.

Danska je, pak, početkom oktobra pomjerila rok za završetak izgradnje dionice vodonikovoda od Esbjerga do njemačke granice za tri godine, na početak 2031. godine, uz napomenu Ministarstva za klimu i energiju da žele sprovesti istraživanja o bezbjednosti i uticaju na životnu sredinu.

Vremenski okvir izgradnje „daleko je od idealnog“, priznao je tada danski ministar za klimu Las Aagaard u izjavi za novinsku agenciju Ritzau, ali ponekad moramo biti realni, dodao je Aagaard.

seebiz.eu