Ako je vjerovati uglednom Goldman Saksu, drugoj po veličini investicionoj banci u svijetu, glavna roba u predstojećoj 2025.godini biće zlato.
Kako tvrde analitičari te američke finansijske institucije, cijena zlata će naredne godine oboriti rekord zbog toga što ga u velikoj mjeri kupuju centralne nacionalne banke, ali i zbog smanjenja kamatnih stopa u Sjedinjenim Američkim Državama. U Goldman Saksu naime smatraju da će tokom drugog mandata američkog predsjednika Donalda Trampa u Bijeloj kući, iako su se nakon njegovog izbora suočile sa padom, cijene tog dragocjenog metala na duže staze ipak rasti. Shodno tome, prognozira se da bi zlato do decembra sledeće godine na tržištu moglo da dostigne cijenu od 3.000 dolara po unci, dok je trenutna cijena oko 2.600 dolara za uncu.
U izveštaju Goldman Saksa namijenjenog klijentima navodi se da bi eskalacija trgovinskih tenzija mogla da utiče na skok cijene zlata, isto kao i rastuća zabrinutost oko održivosti fiskalne politike u Sjedinjenim Američkim Državama, budući da bi centralne banke, naročito one koje drže velike rezerve američkih obveznica, mogle da se odluče da kupuju više zlata.
Sa druge strane, takođe američka banka Džej Pi Morgan Čejs, investitorima preporučuje ulaganja u sredstva koja daju godišnje prinose a UBS grupa sa sjedištem u Švajcarskoj procenjuje da će se rast cijena zlata ipak usporiti.
Uticaj rasta dolara posle pobjede Trampa
Trenutno stanje na tržištu ne nagovještava u potpunosti ono što Goldman Saks prognozira. Sredinom prošle sedmice decembarski fjučersi zlata na njujorškoj berzi Komeks prodavali su se za manje od 2.550 dolara po unci, odnosno u tom trenutku njihova cijena je bila najniža od 12 septembra. Pad cijena zlata do koga je tada došlo je djelimično posljedica snažnog rasta dolara nakon pobjede Donalda Trampa na izborima za predsjednika SAD. Trampov povratak u Bijelu kuću podstakao je rast američkih akcija i kripto valuta koje su dostigle rekordne vrijednosti jer investitori vjeruju da su njegovi planovi o povećanju carina, smanjenju poreza i povećanju deficita potrošnje dobri za ekonomiju SAD. Ocjenjuje se da te mjere mogu da povećaju inflaciju, ali i da uspore tempo smanjenja kamatnih stopa, što bi zlato učinilo manje privlačnim za ulaganje.
Iako je izbor Donalda Trampa negativno uticao na cijene zlata, analitičari ipak smatraju da bi se taj trend mogao promijeniti i da bi tokom 2025. cijene zlata mogle značajno da rastu. Cijena zlata je, prema podacima od 20. novembra, za nedelju dana porasla za 2,8 odsto.
Glavni broker u kompaniji Momentum sekjuritiz Nenad Gujaničić na pitanje NIN-a zašto je zlato toliko popularno, odnosno zašto ga kupuju centralne banke odgovara da one to čine u cilju jačanja sopstvenih rezervi.
“Ali uprkos njegovoj popularnosti u poslednjih par godina usljed visoke inflacije i porasta geopolitičkih sukoba, zlato i dalje ne predstavlja značajan deo aktive svetskih centralnih banaka”, navodi naš sagovornik.
Zlato kao čuvar vrednosti imovine
Komentarišući da li su prognoze da će cijene zlata ipak usporiti, a ne rasti kako je prognozirano, Gujaničić navodi da je važno napomenuti da taj dragoceni metal ulagačima ne donosi prinos, kao što su, primjera radi, renta, kamata ili dividenda.
“U tom smislu njegova glavna uloga je da bude čuvar vrijednosti imovine. To što je zlato toliko poskupilo u bliskoj prošlosti je posljedica visoke inflacije i geopolitičkih sukoba i u tim faktorima treba tražiti uzroke za budući očekivani trend njegove cijene. Dakle, ukoliko se inflacija vrati na dugoročne niske nivoe, a ne eskaliraju geopolitičke tenzije, niti globalna privreda uđe u recesiju, verovatno će se ovaj trenutni “balon” postepeno izduvavati”, smatra Gujaničić.
Kada je riječ o Srbiji naš sagovornik ističe da je kod nas prilična ekspanzija investiranja u zlato s obzirom na to da naši građani, kako kaže, nemaju investicionu kulturu niti visok stepen finansijske pismenosti.
“Stoga im je ovaj vid ulaganja svakako bliži nego investiranje na svjetskim berzama. Građani mogu kupovati investiciono zlato na svjetskim berzama ili pak fizičko zlato u raznim oblicima i čini mi se da je ovaj drugi vid ulaganja znatno zastupljeniji. Prije svega jer naši građani nemaju mnogo povjerenja u dematerijalizovane finansijske instrumente, a to je listom posljedica finansijske nepismenosti i brojnih prevara sa kojima su se susretali od devedesetih godina 20. veka”, navodi naš sagovornik.
Inače, iako je ciena zlata nakon završetka američkih predsjedničkih izbora pala za oko osam odsto prethodno je krajem oktobra zabilježila rekordne vrijednosti. Tada je naime cijena zlata dostigla iznos od 2.644 dolara za uncu. Od početka godine pak, taj dragocjeni metal je zabiljeležio rast od preko 24 odsto podržan mjerama američkih Federalnih rezervi, povećanom kupovinom centralnih banaka i rastućim geopolitičkim i ekonomskim rizicima koji su povećali tražnju za zlatom.
(Izvor:NIN)
