Nacionalna konferencija “AI u funkciji inovacija i servisa“, koju je organizovala Asocijacija menadžera Crne Gore (AMM), uspješno je završena danas u Naučno-tehnološkom parku u Podgorici. Konferencija je okupila ključne predstavnike javnog sektora, tehnološke zajednice i poslovnog sektora, kako bi diskutovali o potencijalu vještačke inteligencije (AI) u unapređenju inovacija i servisa u Crnoj Gori.

U svom uvodnom obraćanju predsjednik Asocijacije menadžera Crne Gore (AMM), Budimir Raičković je istakao da vještačka inteligencija predstavlja inspirativnu oblast, te da je ponosan što je ova konferencija prilika da se istraže mogućnosti i izazovi koje ta tema donosi.

“U AMM-u duboko vjerujemo da je fokus na AI mnogo značajniji od naših decenijskih rasprava o prošlosti, dok poštujemo svoju istoriju nužno je da kao mala država zakoračimo u budućnost koja je već počela. AI ima potencijal da transformiše našu državnu administraciju i učini je efikasnijom, transparentnijom i sigurnijom. Uz to može se primijeniti u raznim servisima što će doprinijeti razvoju naše ekonomije. Jasno je da ne možemo dalje gubiti vrijeme i da su investicije u inovacije ključne u prevazilaženju ovih izazova. Zajedno sa mladima koji donose kreativnost i svjež pristup možemo ostvariti inovacije koje će unaprijediti ne samo poslovne procese, već i kvalitet života svih nas,” poručio je Raičković.

Dr Bojana Bošković, državna sekretarka u Ministarstvu finansija je u svom obraćanju naglasila da je vještačka inteligencija ključna za unapređenje transparentnosti i efikasnosti u javnim finansijama.

“AI predstavlja most ka budućnosti u kojem će naši građani imati koristi od bolje administracije i brže obrade podataka. Ponosni smo na projekat Oxiom FinBot koji postavlja nove standarde u implementaciji vještačke inteligencije u poslovnom sektoru Crne Gore pružajući automatizaciju administrativnih, pravnih i računovodstvenih zadataka za unapređenje poslovanja mikro, malih i srednjih preduzeća u Crnoj Gori. Uz podršku EU, a kroz saradnju Ministarstva finansija i Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija Oxiom FinBot je postao most između naučnih dostignuća i praktičnih poslovnih rješenja,” rekla je dr Bošković.

Nakon uvodnih obraćanja, uslijedila je panel diskusija na kojoj su učestvovali: Budimir Raičković, predsjednik Asocijacije menadžera Crne Gore AMM, Sava Laketić, direktor Poreske uprave Crne Gore, Minas Trubljanin, generalni direktor Direktorata za centralnu harmonizaciju i razvoj unutrašnjih kontrola Ministarstva finansija, Valentina Radulović, izvršna direktorica Naučno-tehnološkog parka Crne Gore.

Panelisti su razmotrili kako AI može unaprijediti efikasnost javnih institucija, s posebnim fokusom na poreske i finansijske servise.

“Država treba da tretira ulaganje u digitalizaciju i vještačku inteligenciju kao kapitalnu investiciju i da se nađe u budžetu kao takva. Uzalud su nam investicije u bolje puteve, ukoliko nemamo dobru tehnologiju u 21. vijeku.  Dobra administracija je ključna za privredni ambijent. Mladi rukovodioci žele da promijene stvari. Važno je da ovakvu situaciju stavljamo u crveno i da urgentno bude da se kroz budžet izdvaja mnogo više za inovacije,” kazao je Raičković.

Dodao je da AMM u oblasti AI i informatike vidi izuzetnu poslovnu šansu.

“Treba investirati u poslovne ideje. Mlađi ljudi su nosioci ovog progresa. Iako smo mala država imamo potencijal da se brže priključimo trendu vještačke inteligencije nego nekim drugim trendovima. Naš fokus treba da bude IT i AI zajednica. Uvijek bih davao prioritet domaćim kompanijama jer ne možemo da osnažimo našu zajednicu ako ne ulažemo prvo u domaće kompanije i u domaći kadar,” poručio je Raičković.

Podsjetio je da AMM daje podršku razvoju AI i IT zajednice, te je da formirala prvi odbor za digitalnu transformaciju u Crnoj Gori, kao i prvi Odbor za primjenu AI i drugih naprednih tehnologija.

“Spremni smo da pomognemo svim radnim grupama. Sve oblasti moraju da se urede, ali moramo da napravimo iskorak. Moramo potpuno da promijenimo svijest ako želimo da uhvatimo ovaj voz ili ćemo stalno konstatovati da smo krenuli, ali nismo uspjeli,” ispričao je Raičković.

Sava Laketić, direktor Poreske uprave Crne Gore, govorio je o potencijalu AI za poboljšanje tačnosti i efikasnosti u kontroli poreskih obveznika.

“Drago mi je da se bavimo progresivnim temama i da se okrećemo trendovima koji su u svijetu implementirani u svim sferama života. Imamo namjeru da AI koristimo u radu poreske uprave. Razgovarali smo o ideji Chat bot-a koji bi pomogao ili zamijenio sektor za usluge koji praktično ima i najviše komunikacije sa poreskim obveznicima. AI može mnogo brže da sagledava zakonska rješenja i prethodno izdata mišljenja a onda na upit daje pomoć i odgovore poreskim obveznicima kako da tretiraju određene poreske nedoumice. AI može poslužiti i kod analize rizika, prepoznavanja anomalija, kao i tokom inspekcije. Primjena je zaista ogromna. Radimo na digitalizaciji, a AI će omogućiti bolje prepoznavanje nepravilnosti i unaprijediti našu sposobnost da pravovremeno i precizno naplaćujemo poreze, čime ćemo osigurati veći prihod za budžet,” rekao je Laketić.

U drugom krugu pitanja je posebno istakao da se trenutno previše pažnje posvećuje pitanjima regulacije koja usporavaju primjenu AI.

“Preopterećeni smo regulacijom i previše pričamo o istoj. Mislim da fokus treba pomjeriti na ideje i implementaciju, da prepišemo šta su velike zemlje propisale i da prilagodimo našim uslovima. Bitno je kako ćemo i poreski tretirati inovacije vezane za AI. Vjerujem da ćemo stvoriti zakonodavni okvir koji će biti podsticajan za bavljenje AI i IT inovacijama,” dodao je Laketić.

Veliki potencijal za primjenu AI posebno vidi u računovodstvenoj profesiji.

“Računovodstvena profesija je trenutno nesređena. Bitno je da profesiju stavimo na mjesto koje joj pripada. Računovodstvena i poreska uprava treba da prepoznaju AI kao alat koji bi posao mnogo učiniti sređenijim i lakšim. Imamo oko 38.000 predatih finansijskih izvještaja, a moć AI je u tome što u djeliću sekunde može da ih pregleda i prepozna anomalije,” podvukao je Laketić.

Minas Trubljanin iz Ministarstva finansija istakao je da će AI igrati ključnu ulogu u optimizaciji finansijskog izvještavanja i kontrole budžetskih sredstava.

“Implementacija AI u naše procese omogućava nam preciznije praćenje i upravljanje finansijskim podacima, kao i smanjenje ljudskih grešaka. Veliki je prostor za korištenje AI. Vještačka inteligencija u realnom vremenu može da prati potrošnju sredstava i ispunjavanje indikatora definisanih programskim budžetom. Vještačka inteligencija može biti upotrijebljena i za postavljanje indikatora za zelene nabavke, te može pratiti koji su to uslovi da bi neka nabavka bila okarakterisana kao zelena. AI se može primijeniti i za zeleno budžetiranje, gdje bi se takođe pratilo ispunjavanje zelenih indikatora,” izjavio je Trubljanin.

Osvrnuo se i na složenost pitanja regulative po pitanju AI.

“Regulatori se suočavaju sa postizanjem balansa zaštite građana i razvoja AI. Treba se posvetiti regulisanju zaštite podataka, ali i stvaranju fleksibilnih režima koji omogućavaju testiranje inovacija AI. AI može da dođe do jako osjetljivih podataka. Potrebno je da država radi na uspostavljanju regulatornog okvira koji bi bio usmjeren prevenciji curenja istih. Potrebno je da se uspostavi sistem nadzora i kontrole koji bi ispratio da AI prikuplja podatke iz adekvatnih izvora. Ovo je problem kojim ćemo morati podrobno da se bavimo sa aspekta etike i standarda kako ne bi doveo do povećanih rizika,” naveo je Trubljanin.

Ističe da će AI imati značajnu ulogu u reformi sektora državnih preduzeća.

“Ministarstvo finansija preduzima aktivnosti analize poslovanja državnih preduzeća i fiskalnih rizika po državni budžet, te ćemo biti opterećeni velikim poslom. Postoji veoma veliki potencijal da se kreira softversko rješenje koje bi omogućilo da od državnih kompanija prikupljamo podatke na mjesečnoj i kvartalnoj bazi, kao i da pratimo te rizike pravovremeno. Adekvatno rješenje koje bi omogućilo prikupljanje podataka na periodičnom nivou bi nam olakšao posao i efektivnost u radu dao bi prave podatke na osnovu kojih bi vlada mogla da donosi odluke. To bi podrazumijevalo uvezivanje pojedinačnih privrednih društava u jedan sistem. Ipak, AI bi trebao da bude samo alat za prikupljanje podataka, a ne za donošenje odluka. Računovođe bi morale da prekontrolišu sve te izvještaje prije objavljivanja,” ispričao je Trubljanin.

Valentina Radulović je najavila da će se veliki broj kompanija-stanara Naučno-tehnološkog parka fokusirati na AI projekate.

“Potreba je tu, ali je pitanje gdje je naša svijest nacionalno. NTP kao centralni generator inovacija u Crnoj Gori fokusira se na četiri oblasti, a AI je sigurno jedna od njih. Preduslov da neko bude naš stanar je da ima inovativnu ideju. Svih ovih pet godina smo se spremali da pružimo adekvatnu i meku podršku poslovanju našim stanarima. Pozivam čitavu zajednicu da damo konkretne probleme iz privrede i da naši inovatori, kreativci i studenti ponude rješenja za njih,” rekla je Radulović.

Radulović je istakla i važnost edukacije i obrazovanja u procesu digitalizacije i okretanja ka AI tehnologijama.

“Misija NTP je obrazovanje i edukacija. Primarni cilj je da radimo na promjeni mindseta inovativnosti i kreativnosti, te da naši stanari promišljaju izvan okvira. U kontekstu primjena AI u edukaciji i obrazovanju pregovaramo sa internacionalnom kompanijom sa kojom razmatramo mogućnosti implementacije prostornog AI-a gdje ćemo virtualno da kreiramo ambijent za testiranje inovacija”, najavila je ona.

Radulović je takođe najavila da će u narednom periodu podržati konkretne inicijative, ali i organizovati hakatone i ozbiljnija takmičenja gdje će studentima zadati da se zaista pozabave nekim problemom i da daju nekoliko adekvatnih rješenja koja će NTP zatim podržati.

Diskusiju je moderirala Ana Martinović, predsjednica Odbora za PR i marketing AMM-a.

“Danas se nalazimo na raskrsnici između tehnologije i ljudskog potencijala. Veštačka inteligencija nije samo tehnološki alat – to je snaga koja oblikuje našu budućnost. Upravo zbog toga smo ovdje, da razgovaramo, učimo i stvaramo mostove između inovacija i praktične primjene, sa ciljem poboljšanja svakodnevnog života naših građana i unapjeđenja našeg društva”, kazala je Martinović. 

Zajednički zaključak panelista bio je da AI može značajno unaprijediti poslovne procese u javnim institucijama, naročito u oblastima kao što su kontrola poreskih obveznika, finansijsko izvještavanje i optimizacija administrativnih procedura. Svi su se usaglasili da je ključ za uspješnu implementaciju AI razvijanje jasnih etičkih smjernica i pravnih okvira koji će omogućiti sigurnu i transparentnu primjenu novih tehnologija.

Zaključak konferencije

Konferencija je zaključena isticanjem važnosti saradnje između javnog sektora, tehnoloških inovatora i poslovnog sektora kako bi se postigao održiv i efikasan razvoj primjene vještačke inteligencije u Crnoj Gori. Panelisti su se usaglasili da će odgovorna implementacija AI tehnologija doprijeti stvaranju konkurentnijeg i efikasnijeg društva.

Značajan segment nacionalne konferencije bila je i prezentacija projekta Oxiom FinBot. Direktor Business Universal Media koji je radio na implementaciji projekta mr Dražen Raičković je mnogobrojnoj publici koja je sa oduševljenjem propratila prezentaciju prvog AI računovođe, predstavio velike mogućnosti ovog AI servisa, usmjerenog ka automatizaciji prikupljanja i analize podataka, čime bi se olakšalo donošenje odluka važnih za ekonomiju i privredu.