Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen očekuje veliku kadrovsku rekonstrukciju kako bi ojačala svoju kontrolu nad zajedničkim fondom EU od 1,2 triliona eura.
Prema uredbi, skoro 200 službenika iz odjeljenja za reformu Komisije trebalo bi biti spojeno s odjelom odgovornim za postpandemijski novac EU-a, rekli su više zvaničnici EU za POLITICO.
Razmatrana promjena ima za cilj olakšati proširenje modela Komisije “gotovina za reforme”, prvobitno primijenjenog na njen fond za oporavak, na njen sljedeći sedmogodišnji budžet, koji bi trebao stupiti na snagu 2028.
Ali to bi takođe pomoglo von der Leyen da ojača kontrolu nad raspodjelom budžeta jačanjem jedinice za oporavak, koju ona direktno nadgleda.
Prema novim pravilima koje je iznio predsjednik Komisije, zemlje bi morale provesti ključne ekonomske reforme u zamjenu za pristup svom dijelu finansiranja EU.
Kako bi ostvarila svoju viziju, von der Leyen je predložila postavljanje planova za zemlje po mjeri koji povezuju plaćanja s reformama i investicijama. Ali prijedlog Komisije kojim se utvrđuju takve reforme, za koji se očekuje da će biti predstavljen u drugoj polovini 2025. godine, ipak bi moralo jednoglasno odobriti svih 27 zemalja članica EU.
U praksi, rekonstrukcija u prvoj fazi mogla bi dovesti do toga da Komisija spoji svoje prethodno odeljenje za reforme od 192 člana ― poznato kao DG Reform ― sa jedinicom za oporavak koja trenutno radi pod kontrolom predsjednika.
Međutim, očekuje se i da će osoblje fonda za oporavak biti preraspoređeno kako bi nadgledalo planove zemlje “gotovina za reformu” nakon što njihov trenutni program istekne 2026. godine.
Zvaničnici vjeruju da bi taj potez, ako bude odobren, prenio vlast na von der Leyen na račun povjerenika za regionalno finansiranje, koji trenutno kontrolira odjel za reforme.
Kako sada stoji, ta je uloga dodijeljena italijanskom konzervativcu Raffaeleu Fittu, povrh njegove titule potpredsjednika Komisije – ali imenovanje tek treba biti odobreno zbog prigovora socijalista i Zelenih zbog Fittovih veza s talijanskom desnicom premijer Giorgia Meloni.
Iako bi buduća kadrovska promjena mogla pomoći Fittoovim šansama tako što bi umanjila njegovu ulogu u očima njegovih kritičara, ipak bi morala biti odobrena od strane nove Komisije, koja će vjerovatno stupiti na snagu 1. decembra.
“Nećemo komentarisati bilo kakve spekulativne glasine o pripremnim internim razgovorima ili navodne planove. Sve odluke o administrativnim prilagodbama u skladu sa političkim smjernicama i pismima misije bile bi za sljedeći koledž”, rekao je glasnogovornik Komisije za POLITICO.
Neefikasna efikasnost?
Veliki remont odjela nije bio sasvim neočekivan. Špekulacije o potencijalnom restrukturiranju ili zatvaranju Generalnog direktorata za reformu prvi put su se pojavile u junu nakon što odjel nije imenovao nasljednika nakon odlaska svog najvišeg državnog službenika, bivšeg generalnog direktora Marija Nave.
Neki zvaničnici Komisije također su privatno odjel za reforme već dugo vremena smatrali skupim bijelim slonom.
„Teško je razumjeti njegovu svrhu, trebalo bi ga ukinuti“, rekao je službenik Komisije koji je, kao i drugi u ovom članku, dobio anonimnost da raspravlja o osjetljivim pitanjima.
Glavni zadatak Odeljenja do sada je bio da raspodeli gotovinu kako bi nacionalne i regionalne birokratije bile efikasnije.
Ali prema odlazećoj povjerenici za koheziju, Elisi Ferreira, ekstenzivna upotreba lonca novca je također dokaz njegovog uspjeha.
“Države članice i regioni cijene ovu vrstu podrške i vraćaju se sa još više zahtjeva”, rekla je nedavno u Evropskom parlamentu.
Namenski fond odeljenja raspolaže sa 864 miliona evra tokom sedam godina, koji ističe 2027. godine, i do sada je podržao oko 1.800 projekata koji se protežu od poreskih do reformi obrazovanja.
U praksi, kažu kritičari, finansijska podrška često završava u rukama konsultanata i, sve više, međunarodnih organizacija za izradu studija o tome kako provesti reforme.
„To je bankomat“, rekao je zvaničnik Komisije, napominjući da fond zaobilazi nacionalne vlade i predaje novac direktno trustovima mozgova ili međunarodnim tijelima kao što su OECD ili Međunarodna organizacija rada.
Podaci Komisije pokazuju da je eksternalizacija konsultantskim kućama pala sa 53 posto na 26 posto ukupnog finansiranja od 2021. do 2024. godine.
Ipak, kada je 2021. osnovan EU fond za post-Covid, zvaničnici su pretpostavili da će Generalni direktorat za reformu imati zadatak da nadgleda da li nacionalni glavni gradovi ispunjavaju njihove zahtjeve, rekao je jedan diplomata EU.
Umjesto toga, stvaranje posebne jedinice za oporavak marginaliziralo je odjel za reforme.
„Radna grupa za oporavak takođe se bavi reformama, što stvara dupliranje“ sa reformom Generalnog direktorata, rekao je drugi zvaničnik Komisije.
Prepoznavanje tog dupliranja je u nekim slučajevima podstaklo pozive da se odjel u potpunosti zatvori.
