-U savremenom svijetu održivi razvoj i prelazak na zelenu ekonomiju postaju imperativi za zemlje koje žele osigurati prosperitet za sadašnje i buduće generacije. Crna Gora, iako bogata prirodnim resursima i ljepotama, suočava se s izazovima u realizaciji zelenih politika, koje zahtijevaju sveobuhvatne sistemske promjene u pristupu resursima, energiji i ekološkoj odgovornosti. Zelena tranzicija zahtijeva zajednički rad izvan okvira pojedinačnih političkih mandata. Crna Gora mora povećati stepen koordinacije između Vladinih struktura, preduzetnika, obrazovnih institucija i lokalnih zajednica da bi postigla održivost i efikasnost u implementaciji zelene ekonomije – izjavila je Ladeja Godina Košir, kopredsjedavajuća Evropske platforme stejkholdera cirkularne ekonomije u Briselu.
Resursi
Kako ističe, cirkularna ekonomija podrazumijeva da resursi koji se koriste u proizvodnji i potrošnji ostanu u upotrebi što duže. To uključuje, prije svega, dizajn, održavanje proizvoda, produženje upotrebe, ponovnu upotrebu i tek na kraju reciklažu.
– Cirkularna ekonomija nije samo formalnost zbog izvještavanja i statistike, već prilika za stvaranje dugoročno održivih poslovnih modela koji će očuvati konkurentnost, pojačati otpornost ekonomije, a istovremeno sačuvati prirodne resurse i osigurati radna mjesta – tvrdi Godina Košir.
Jedan od glavnih ciljeva zelenih politika u Crnoj Gori, po njenim riječima, trebalo bi biti očuvanje prirodnih resursa, među kojima su čisto more, čist vazduh i pitka voda.
– Crna Gora posjeduje jedinstvene prirodne resurse koje treba čuvati ne samo zbog turizma, već i zbog održivog razvoja i kvaliteta života njenih stanovnika. Prvi korak prema tome jeste podizanje svijesti građana o značaju zaštite prirode i održivog korišćenja resursa. Zaštita ovih resursa neophodna je za dugoročni opstanak Crne Gore kao ekološke države i unapređenje kvaliteta života njenih građana – kazala je Godina Košir.
Nedavno ukidanje plastičnih kesa komentariše kao odgovorno ponašanje prema resursima.
– Naši preci su plastične kese koristili višekratno, perući ih i sušeći za dalju upotrebu. Danas se ove kese uglavnom koriste kao jednokratni proizvodi i brzo završavaju u otpadu. Uvođenjem svijesti o tome da svaki predmet može imati dugotrajniju svrhu, podstičemo građane na odgovorno ponašanje i održivost u svakodnevnom životu – objasnila je Godina Košir.
Naglašava da je sistem upravljanja otpadom kritičan za zelenu tranziciju – otpad treba tretirati kao resurs.
– Iako građani sve više prepoznaju značaj reciklaže i razdvajaju otpad, njihovi napori će biti uzaludni ako se otpad kasnije sakuplja na isti način. Stoga je ključno da komunalne službe transparentno obavještavaju građane o tome kako se otpad prerađuje i kako doprinosi stvaranju novih proizvoda. Reciklaža treba omogućiti pretvaranje otpada u korisne sirovine, ali ako taj otpad završi u spalionici, cijeli proces gubi smisao – kaže Godina Košir.
Navodi primjer Slovenije, zemlje koja je uspješno razvila sistem upravljanja otpadom. Edukacija počinje već u vrtićima, gdje djeca uče o važnosti odvajanja otpada i očuvanja prirode. Zahvaljujući ovoj strategiji, Slovenija danas reciklira skoro 60 odsto otpada, dok Crna Gora reciklira samo jedan odsto. Ovi podaci naglašavaju potrebu za sistemskim promjenama u Crnoj Gori da bi se unaprijedio proces reciklaže i smanjilo opterećenje na životnu sredinu.
Po mišljenju Godina Košir, Crna Gora bi trebalo da ulaže u investicije koje podržavaju očuvanje prirode, smanjenje zagađenja i razvoj zelene ekonomije.
Investicije
– Takve investicije pomoći će u očuvanju prirodnog bogatstva, privlačenju turista koji traže i poštuju kvalitetan život i prirodu, i na taj način unaprijediti kvalitet života građana. Primjer Budve, gdje se obalna linija ubrzano izgrađuje i degradira, naglašava potrebu za promišljenim urbanističkim planiranjem da bi se sačuvale prirodne ljepote i osigurala održiva turistička ponuda – kaže Godina Košir.
U oblasti energetike ističe da Crna Gora mora usmjeriti svoje resurse ka energetskoj efikasnosti i smanjenju potrošnje energije.
– Umjesto neograničenog povećanja kapaciteta, cilj bi trebalo da bude stvaranje nezavisnog energetskog sistema koji može zadovoljiti potrebe domaćeg tržišta i omogućiti potencijal za izvoz. Prvo treba da razmislimo za koje potrebe će nam trebati koliko energije, koje investicije planiramo i sa kakvim ciljem. Planiranje energetskih politika usklađenih s nacionalnom razvojnom vizijom i s fokusom na održivosti i smanjenju zavisnosti od fosilnih goriva omogućiće Crnoj Gori stabilnost i sigurnost u snabdijevanju energijom – tvrdi Godina Košir.
Kao osnovni pokazatelj razvoja Crne Gore smatra kvalitet života.
– Uprkos nižem BDP-u u poređenju s razvijenim zemljama, Crna Gora ima visok kvalitet života zahvaljujući prirodnim ljepotama, čistom zraku i pozitivnoj energiji među ljudima. Mnogi mladi ljudi u Crnoj Gori su obrazovani, sposobni i talentovani, a zadatak države jeste da stvori prilike koje će ih zadržati u zemlji i omogućiti im profesionalni razvoj – poručuje Godina Košir.
Na kraju naglašava da zelena tranzicija zahtijeva dugoročnu strategiju koja će nadmašiti političke mandate i promjene vlasti.
– Ovo uključuje jasnu viziju i konkretne akcije koje će omogućiti održivi razvoj Crne Gore. Inspiraciju za dugoročnu strategiju možemo pronaći u primjerima kao što je Kina, koja je, iako nedemokratska, prepoznala važnost konzistentnog razvoja i prilagođavanja tržišta zelenim tehnologijama, što sada osjećamo u Evropi, na primjeru električnih automobila. Samo zajedničkim naporima i odgovornim investicijama moguće je stvoriti održivu Crnu Goru, koja će generacijama pružiti priliku za prosperitetan život u skladu s prirodom – kazala je Godina Košir.
Izvor: Pobjeda
