Vlada Crne Gore je predložila da se bivšim radnicima Kombinata aluminijuma Podgorica, kojima je radni odnos prestao usljed otvaranja stečaja, koji nemaju riješeno stambeno pitanje a koji su uplaćivali dio svoje zarade u stambeni fond Sindikalne organizacije radnika proizvodnje aluminijuma i Sindikata KAP-a, obezbjedi nadoknada od 177 eura po godini radnog staža provednoj u fabrici. Ovom mjerom ne bi bili obuhvaćeni radnici Prerade i Kovačnice, koje nisu bile sastavni dio KAP-a.
To se navodi u informaciji koju je objavila Vlada.
Sredinom juna 2013. godine pokrenut je predstečajni postupak, a početkom 8.jula 2013 godine uveden je stečaj u Kombinat aluminijuma Podgorica. Organizaciju proizvodnje preuzeo je Montenegro bonus kojeg je Vlada zadužila da KAP snabdijeva strujom, piše CDM.
U zakonskom roku nije bilo predloga za plan reorganizacije, pa je u oktobru 2013.godine proglašen bankrot.
Dugovi KAP-a su iznosili 386 miliona eura, a knjigovodstvena vrijednost kompanije je 183 miliona. Prijavljeno je 460 miliona eura potraživanja od čega je prihvaćeno 360 miliona eura.
Početkom decembra iste godine objavljen je oglas za prodaju imovine KAP-a. Procijenjena vrijednost je iznosila 52,5 miliona eura.
Stečaj KAP-a je prouzrokovao brojne socioekonomske probleme od kojih se svakako ističu oni vezani za status i potraživanja radnika ovog nekadašnjeg proizvodnog giganta.
Među ovim problemima se ističe problem nenamjenski rashodovanog stambenog fonda Sindikalne organizacije radnika proizvodnje aluminijuma i Sindikata Kombinata aluminijuma Podgorica.
Naime, članovi ovih sindikata su na ime Stambenog fonda rješavanje stambenih pitanja zaposlenih izdvajali 3 odsto svoje bruto zarade, na osnovu Kolektivnog ugovora od 29.12.2006. godine. Ova sredstva su strogo namjenska i mogu se isključivo koristiti za rješavanje potreba zaposlenih a u skladu sa utvrđenim Pravilnikom o stambenim odnosima.
“Prema raspoloživoj dokumentaciji i na osnovu Nalaza i mišljenja vještaka ekonomsko-finansijske struke Hamida Šabovića, evidentno je da su KAP i Sindikalna organizacija radnika proizvodnje aluminijuma i Sindikat KAP-a stupili u ugovorni odnos, koji se pravno može okarakterisati kao zajam, sa ciljem korišćenja sredstava Stambenog fonda namijenjenih za rješavanje stambenih pitanja zaposlenih u svrhe održavanja posrnule proizvodnje KAP-a i opstanka preduzeća”, navodi se u informaciji.
Dio ovih sredstava je korišćen za sprovođenje socijalnih programa i isplate beneficiranog staža radnicima, dio za potrebe samog preduzeća.
“Ono na šta vještačenje ukazuje i na to da su ova sredstva većinski korišćena nenamjenski, te da je po ovom osnovu iz stambenog fonda rashodovano ukupno 4.841.807 eura od čega 92.988 eura namjenski a čak 4.748.819 eura nenamjenski”, naglašava se u informaciji.
Ono što je iz vještačenja nesporno utvrđeno je da su radnici KAP-a, odnosno članovi sindikalnih organizacija koje su potpisale Sporazum sa AD KAP, povjerioci u odnosu na AD KAP kada su u pitanju sredstva iz Stambenog fonda, ali i da su ova sredstva njihova imovina koja u momentu otvaranja stečaja ne bi mogla da budu dio stečajne mase.
Međutim, dodaje se, na zahtjev stečajnog dužnika ova sredstva jesu postala dio stečajne mase, a kako ova potraživanja radnika nisu bila obezbijeđena ista su razvstrana u tu kategoriju potraživanja (treći isplatni red).
Ovome je, ističe se u informaciji, doprinjelo to što su sva sredstva koja su sa računa Stambenog fonda isplaćena, kako namjenski tako i nenamjenski, prenesena su prvo po zahtjevima AD KAP sa posebnog računa Stambenog fonda na redovni račun AD KAP, a onda je sa tog računa vršeno njihovo dalje distribuiranje i trošenje po nalozima AD KAP.
“Ovako struktuirana šema transakcija ukazuje na to da iza nenamjenskog trošenja sredstava iz Stambenog fonda stoji jasna namjera da se ona otuđe, a što je sve za posljedicu imalo činjenicu da je ogroman broj radnika ostao bez svojih sredstava koja su odvajali za stambeni fond ali i mogućnosti naplate svojih potraživanja nakon otvaranja stečaja u KAP-u”, navodi Vlada u informaciji.
Zahtjev bivših radnika KAP-a
Dana 16.septembra 2024. godine, predstavnici bivših radnika KAP-a održali su sastanak sa ministarkom Naidom Nišić na kom su predstavili ovaj problem i zatražili pomoć Vlade kako bi se riješila dugogodišnja nepravda učinjena prema radnicima KAP-a, a zbog koje su radnici već u periodu od 2013-2015. godine organizovali proteste u Podgorici i blokirali saobraćajnice.
Na istu temu, predstavnici radnika su održali i sastanak sa premijerom Milojkom Spajićem, 23.juna 2024. godine, i na tom sastanku je dana načelna saglasnost da Vlada pristupi rješavanju ovog problema.
“Izvršivši uvid u raspoloživu dokumentaciju, i sagledavši cjelokupnu problematiku oko stambenog fonda bivših radnika KAP-a može se izvesti zaključak da ne postoji osnovano pravno potraživanje države prema ovim radnicima, budući da država nije bila direktni poslodavac ovim radnicima, niti postoji pravni osnov u vidu presude po kom bi se ovi radnici mogli naplatiti od države”, ističe Vlada.
Međutim, naglašavaju, društveno odgovoran odnos Vlade prema posljedicama koje su uslijedile po otvaranju stečajnog postupka u KAP-u, koji je Vlada iskazala u prethodnom periodu u više navrata kada je obeštetila radnike po raznim osnovama i pored činjenice da je KAP bio posebno pravno lice, potvrđuju da je Vlada smatrala da KAP nema dovoljno institucionalne i radne samostalnosti u odnosu na državu, pa je cijenivši relevantnu praksu Evropskog suda za ljudska prava utvrdila da prema ovim radnicima KAP-a ima posebne obaveze.
Slučaj stambenog fonda je, navodi Vlada, samo jedan u nizu onih slučajeva koji potvrđuju da je Crna Gora u prethodnom periodu bila društvo teške socijalne nepravde, sa široko rasprostranjenom nesigurnosti u radu, visokoj socijalnoj nejednakosti i urušavanja društvenih ugovora koje su pogoršavale globalne krize.
“Ove surove realnosti ugrožavaju napredak postignut na društvenim pitanjima, a primjeri poput stambenog fonda KAP-a ne smiju da ostanu neriješeni jer su prethodne vlasti u Crnoj Gori u jeku globalne ekonomske krize umjesto politika usmjerenih na socijalno ugrožene imale politike usmjerene na javne funkcionere, pa je tako npr. 175 javnih funkcionera dobilo pomoć za rješavanje stambenog pitanja, za šta je utrošeno oko 25 miliona eura”, navodi Vlada.
Ovo, ističu oni, samo pokazuje da je obaveza ove i svake naredne Vlade da riješi sve zaostale probleme iz prošlosti jer i dobre socijalne politike mogu da završe u sjenci loših praksi iz prošlosti koje su dovele do trajne nepravde za ne mali broj građana.
U tom kontekstu, Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga je u razgovoru sa predstavnicima bivših radnika KAP-a došlo do modela pravičnog obeštećenja radnika koji usljed nenamjenskih rashodovanih sredstava iz stambenog fonda ni na današnji dan nemaju riješeno stambeno pitanje.
“Konkretno, predlaže se da se bivšim radnicima KAP-a, kojima je radni odnos prestao usljed otvaranja stečaja, koji nemaju riješeno stambeno pitanje a koji su uplaćivali dio svoje zarade u stambeni fond Sindikalne organizacije radnika proizvodnje aluminijuma i Sindikata Kombinata aluminijuma Podgorica, obezbjedi nadoknada od 177 eura po godini radnog staža provednoj u KAP-u. Ovom mjerom ne bi bili obuhvaćeni radnici Prerade i Kovačnice, koje nisu bile sastavni dio KAP-a”, ističe Vlada.
U cilju utvrđivanja činjeničnog stanja predlaže se da radnici prikupe sledeće dokumentacije:
-Rješenje o prestanku radnog odnosa iz kog se vidi da je radni odnos prestao usljed otvaranja stečaja nad KAP-om;
-Potvrda o radnom stažu;
-Potvrda da bivši radnik ili njegov bračni drug nisu imali riješeno stambeno pitanja do dana uvođenja stečaja;
-Izjave kojom se pod punom krivičnom i materijalnom odgovornošću potvrđuje da su svi dostavljeni podaci vjerodstojni, te da će se radnik odreći bilo kakvih daljih potraživanja prema državi Crnoj Gori po realizaciji ovog programa;
-Druga dokumentacija koja je od značaja za utvrđivanje činjeničnog stanja i ostvarivanja prava.
Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga će po prikupljanju dokumentacije sačiniti socijalni program obeštećenja bivših radnika KAP-a čija su sredstva iz stambenog fonda nenamjenski rashodovana i o tome obavijestiti Vladu Crne Gore radi donošenja odluke o isplati.
