Program ekonomskog državljanstva pokazao se kao snažan podsticaj za ekonomski razvoj Crne Gore, a njegovo eventualno produženje moglo bi donijeti milijarde eura direktnih stranih investicija i dodatno ubrzati razvoj turističke infrastrukture na sjeveru zemlje.
Prema riječima Aleksandre Drašković, direktorice i vlasnice agencije Montenegro Properties, ovaj program je od početka donio Crnoj Gori više od 500 miliona eura i omogućio izgradnju 15 hotela visoke kategorije, čime je otvoreno više od 1.000 novih radnih mjesta.
DUGOROČAN NAPREDAK
Drašković za Pobjedu ističe da njihovi brojni bogati i klijenti visokog profila širom svijeta željno čekaju produženje ovog programa kako bi uložili svoj kapital u projekte koje država kandiduj e kao ključne za dalji razvoj Crne Gore. Ona procjenjuje da bi ponovno pokretanje programa moglo donijeti čak i do 30 odsto rasta bruto domaćeg proizvoda, što dodatno potvrđuje potencijal ovakvih inicijativa za dugoročan ekonomski napredak.
Ovi rezultati, prema njenim riječima, pokazuju kako pažljivo vođeni investicioni programi mogu malim državama, poput Malte i Crne Gore, osigurati znatne ekonomske benefite, istovremeno garantujući kredibilne investitore kroz rigorozne provjere i stroge standarde, čime se ostvaruje win-win platforma za obje strane.
– Ako uzmemo u obzir činjenicu da od 1997. godine u Crnoj Gori na sjeveru nije izgrađen niti jedan hotel visoke kategorije, a od samog pokretanja programa je izgrađeno 15 hotela od četiri i pet zvjezdica, ukupnog kapaciteta 1.000 soba, te je time otvoreno je preko 1.000 novih radnih mjesta, onda zaista ovi rezultati govore sami za sebe. Tim novoizgrađenim hotelima ćemo dobiti renomirane hotelske operatore uključujući Swissotel, InterContinental, SIRO by Kerzner, itd. Ovakva imena stvaraju povjerenje kod inostranih investitora. Ono što smo mogli čuti više puta zaista jeste tako, a to je činjenica da ovakvi projekti ne bi bili realizovani bez postojanja ovog programa, pogotovo ne u tako kratkom roku kaže Drašković koju raduje mogućnost ponovnog pokretanja ovog programa.
Ona vjeruje da bi ponovna aktivacija Programa sticanja državljanstva putem ulaganja mogla pomoći u unapređenju ekonomskog razvoja Crne Gore, s obzirom na najnovije odluke EU i primjer Malte.
– Sud EU je potvrdio suvereno pravo Malte da dodjeljuje državljanstvo. To otvara vrata i Crnoj Gori da kao suverena zemlja može sama odlučivati kome će dodijeliti pasoš. Naravno, uz stroge dubinske provjere i due dilligence, i ostale stručne metode sa kojima sam se upoznala kroz kurs za dobijanje sertifikata iz oblasti Investicionih migracija, koji je pokrenuo Investment Migration Council sa sjedištem u Ženevi, poput metode KYC (know your client) koji sprovode kredibilne i proklasne svjetske kompanije. Takvi programi ne daju šansu aplikantima sa kriminalnom pozadinom objašnjava Drašković.
Malta je kroz program ekonomskog državljanstva od 2014. godine, kako ističe, inkasirala više od milijardu i po eura.
– Programi sticanja državljanstva putem ulaganja su svojevrsna injekcija likvidnosti za bilo koju državu, a pogotovo za male države poput Malte i Crne Gore. Oni omogućavaju državama da iskoriste ovaj relativno novi oblik održivog prihoda, a da ne postanu prezadužene, donoseći milij arde eura prijeko potrebnog kapitala, koji u suprotnom treba crpiti iz oporezivanja ili dodatnog zaduživanja naglašava naša sagovornica.
Prethodni program je u Crnoj Gori, kako napominje, bio pravi zamajac ubrzanog razvoja sjevernog dijela zemlje i mogućnost da se diversifikuje turistička ponuda.
– Ovakvi programi daju izuzetno veliki doprinos razvoju zemlje kroz uvećanje BDP-a, razvoj turizma, unapređenje infrastrukture.
BENEFITI
Pored navedenih benefita, treba spomenuti i multiplikativne efekte koji prate novoizgrađene hotele. Započeti i planirani infrastrukturni projekti, znatan rast BDP-a tokom trajanja prethodnog programa, samo su potvrda da rast koji smo imali tokom Programa nije bio slučajnost, i da se projekcije da bi Program, ukoliko se ponovo pokrene, mogao Crnoj Gori donijeti između 20 do 30 odsto rasta BDP-a, zaista mogu obistiniti ističe Drašković. Mišljenja je da ako se ovakvi programi sprovode radi stvarnih ulaganja i investicionih migracija, uz veoma stroge standarde i rigorozne provjere i due dilligence koji sprovode kredibilne i prvoklasne svjetske kompanije, gdje sistem zaista funkcionise kako treba i gdje ne postoji mogućnost da pasoš dobije bilo ko sa kriminalnom pozadinom, dobijamo vrlo kvalitetan program sa kredibilnim investitorima, koji kupuju nekretnine u određenim projektima koje odobri Vlada, i nema govora o masovnosti i isključivom i dominantnom uticaju ovakvih programa na rast cijena nekretnina.
– U Crnoj Gori nijesmo imali program dodjele zlatnih pasoša, već program ekonomskog državljanstva, što se ipak razlikuje od onoga što su imali npr. Španci napominje Drašković.
Ona ističe dugoročne implikacije za Crnu Goru ako bi ponovo pokrenula program ekonomskog državljanstva, posebno s obzirom na evropske integracije i pristupanje EU.
– Ovakvi projekti su sjajna win-win platforma za sve uključene aktere, dakle strategija u kojoj svi dobijaju. Svaki program može biti dugoročan i stabilan samo ako svaka strana prepoznaje jasne benefite međusobne saradnje. Jedna od najznačajnijih pozitivnih dugoročnih implikacija bi bila ona vezana za finansijsku stabilnost Crne Gore koja proizilazi iz reputacije koju uspješno sprovedeni ovakvi programi donose. Time bi Crna Gora izbjegla zaduživanje, i utrla sebi pravi put rasta i razvoja naglašava Drašković. Navodi još jednu pozitivnu dugoročnu implikaciju da dovođenjem kredibilnih investitora, najboljih svjetskih talenata, uspješnih svjetskih preduzetnika u Crnu Goru, ovakav program može doprinijeti podizanju socijalnih, naučnih, kulturnih, > menadžerskih, tehničkih i tehnoloških standarda.
– U kontekstu evropskih integracija i pristupanja EU, smatram da upravo individualni investicioni programi poput ekonomskog državljanstva donose Crnoj Gori know-how, zatim nova znanja, inovacije, nove tehnologije, ubrzani razvoj zemlje, te bi time i učinili Crnu Goru poželjnijim članom u porodici EU zemalja. Sa druge strane, ova platforma bi trebalo da bude interesantna za same aplikante koji će imati koristi od ulaganja u Crnu Goru, zemlju koja se nalazi u srcu Evrope, potom od povoljnog poreskog sistema, pravnog okvira koji njihovu investiciju čini sigurnom, atraktivnih povrata na investiciju, bezviznog režima prema brojnim zemljama u Šengen zoni, integracija u ekonomski sistem Crne Gore, sa multinacionalnom, višejezičnom zajednicom, mediteranskom klimom i prelijepom prirodom, koja ima vrlo atraktivni lifestyle tvrdi Drašković dodajući da više njihovih bogatih i klijenata visokog profila čekaju da se ovaj program produži kako bi uložili svoj novac.
Treba završiti započeti program
Drašković naglašava važnost kontinuiteta, to jeste da se završi započeto kako bi projekti sijali punim sjajem.
Nedovršenost nikome nije donijela očekivane rezultate. Od planiranih 2.000 aplikacija, odobreno je 1.000. Mišljenja sam da, kako bismo zaokružili uspješno cijelu priču, Program treba ponovo pokrenuti, da bi ovi projekti bili iskorišteni u punom zamišljenom kapacitetu, i kako bi se osjetili pravi benefiti, a naravno, i započeli novi projekti poručuje Drašković.
Opširnije u Pobjedi
