Crna Gora se suočava s alarmantnim demografskim promjenama koje bi mogle imati dugoročne posljedice po ekonomiju i socijalnu stabilnost zemlje. Broj starijih građana raste, natalitet opada, što dovodi do smanjenja radno sposobnog stanovništva i povećava pritisak na penzioni i zdravstveni sistem. Nedostatak radne snage već je evidentan i stvara pritisak na poslodavce da ponude veće plate kako bi privukli i zadržali radnike, a ako se nadležni što prije ne uhvate u koštac sa problemom, uskoro neće imati ko da radi. O uticaju demografije na ekonomiju, posljedicima starenja stanovništva, izazovima i neophodnim politikama za portal Bankar.me govore profesor na Ekonomskom fakultetu i predsjednik Crnogorskog udurženja poslodavaca Vasilije Kostić i demografkinja Mileva Brajušković-Popović.
Najvažniji resurs društva su njegovi članovi, ističe profesor ekonomije i predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca Vasilije Kostić. On objašnjava da su ljudi glavni resurs i ako jedno društvo, kako kaže, ima probleme sa demograskim stanjem ili demografskim tendencijama onda će sasvim sigurno imati značajne probleme sa svojim sveukupnim društveno-ekonomskim razvojem.
„U tom smislu smanjene radno sposobnog stanovništva krupan je problem za ekonomiju zemlje jer je produktivnost odnosno proizvodna sposobnost zemlje u direktnoj vezi sa brojem i strukturom radno sposobnog stanovništva. Kod nas je demografska situacija takva da Crnogorsko društvo ubrzano stari (prosijek je 39,9 godina) i već imamo deficit radne snage na tržištu rada a pojedine djelatnosti kao što su turizam i građevinarstvo su posebno pogođene. Uz svu nepovoljnu demografsku strukturu ako dodamo izraženu emigraciju ka drugim zemljama, za koju se očekuje da će biti sve veća iz godine u godinu, jasno je pred kakvim se složenim izazovom nalazimo“, ističe Kostić.
Demografkinja Mileva Brajušković-Popović smatra da su podaci sa poslednjeg popisa za brigu i „pozivaju“ na djelovanje nadležnih, jer su kako kaže, posljedice demografskog starenja su višestruke.
„Usled sve većeg učešća starih lica u ukupnoj populaciji sve je veće izdvajanje troškova za zdravstvenu i socijalnu zaštitu, u krajnjem dovodi se u pitanje i održivost penzionog sistema Crne Gore, koji funkcioniše po principu međugeneracijske solidarnosti, a usled sve veće opterećenosti radno sposobnog stanovništva staračkim. Prema podacima fonda PIO, iz avgusta mjeseca 2024. godine u Crnoj Gori ima 115.775 penzionera, što u odnosu na broj građana koji imaju crnogorsko državljanstvo i državljanstvo Crne Gore i neke strane države, čini 20 odsto stanovništva“, navodi Brajušković-Popović.
To znači da je gotovo svaki peti stanovnik naše zemlje penzioner. Statistika Monsta ukazuje da udio penzionera u odnosu na ukupno radno-sposobno stan stanovništvo konstatno raste. Prema podacima Monstata iz Popisi od 2023. godine, radno sposobno stanovništvo (od 15-64 godine) čini 65,13%, dok stanovništva sa 65 i više ima 16,84%
Kolio je porastao broj penzionera, najbolje ilustruju uporedni podaci sa poslednjeg popisa i onog iz 1971. godine.
„Učešće lica starijih od 65 godina prema podacima popisa iz 1971. godine u Crnoj Gori je iznosilo 7,1%, dok su podaci najnovijeg popisa pokazali da je njihovo učešće 16,8%“, kazala je Brajušković.
To znači da se broj penzinera više nego duplirao za samo 40 godina, što dosta govori o tržištu rada i pristisku na javne finansije, prije svega na penzioni sisitem.
Sa ovom ocjenom saglasan je i Kostić koji ističe da u situaciji kada stari populacija i ne obnavlja se potrebnom dinamikom, penzioni sistem će biti pred sve većim izazovima, mijenjaće se u negativnom pravcu odnos penzinera i zaposlenih, jer će ubrzano rasti broj onih koji će biti van aktivnog stanovništva i koji će biti predmet socijalne pažnje.
„Dakle, te makaze smanjenja radno sposobnog stanovništva i porasta „izdržavanog“ stanovništva predstavljaće u budućnosti, a jesu i već sada ozbiljan ograničavajući faktor rasta i razvoja crnogorske ekonomije i društva u cjelini“, smatra Kostić.
MANJAK RADNE SNAGE VEĆ SADA IZAZOV
Nije teško zakljuti da za koju godinu neće imati ko da radi, a manjak radne snage već sada stvara pritisak na poslodavce da ponude veće plate kako bi privukli i zadržali radnike. Smanjenjem radno sposobnog stanovništva, konkurencija za radnike postaje sve jača, što može dovesti do povećanja zarada, posebno u sektorima s visokim deficitom radne snage. U zemljama poput Crne Gore, gdje su mogućnosti privlačenja strane radne snage ograničene, kaže Kostić, hitno su potrebne politike koje će usporiti negativne demografske trendove i podržati ekonomski oporavak.
„Crna Gora neće doživjeti sudbinu zapadnoevropskih država, kao što je Njemačka, jer će Njemačka zbog svog stepena razvoja biti poželjna emigraciona destinacija i svoj problem opadanja radne snage i starenja društva će nadomještati inostranom radnom snagom, dok mi to nećemo biti u stanju ni približno na tom nivou“, kaže Kostić.
On poručuje je da je starosna i dobna struktura stanovništva u Crnoj Gori takva da zahtijeva hitne dugoročne mjere na zaustavljanju negativnih trendova a potom i mjere na njenom oporavku. Sa ovom ocjenom saglasna je i Brajušković Popović koja ističe da su Crnoj Gori potrebne pronatalitetne i redistributivne populacione politike.
„Prije svega moramo da znamo da nijedna mjera populacione politike ne moze da da razulatat odmah, zbog čega mjere moraju da budu dugotrajne, široko postavljene i sinhronizovane. Ovo je pitanje za tim stručnjaka iz različitih oblasti koji će pokušati da predlože najbolja rješenja u cilju popravljanja nepovoljne demografske situacije u Crnoj Gori, poručuje Brajušković – Popović.
Sagovornici Bankara saglasni su da ovo mora da bude prioritet Vlade, koja mora donijeti politike i mjere kako bi se popravila demografska situacija.
„Trenutno bi to trebao biti jedan od prioritetnih zadataka Vlade – izrada dugoročne startegije demografskog oporavka jer u koliko se ozbiljno ne pristupi ovom problemu mi ćemo imati sve starije društvo sa sve većim socijalnim potrebama a resursa za odgovaranje tim potrebama neće biti“, poručuje Kostić.
Zato su, kaže Brajušk0vić-Popović Crnoj Gori potrebne pronatalitetne i redistributivne populacione politike.
„Ovo je pitanje za tim stručnjaka iz različitih oblasti koji će pokušati da predlože najbolja rješenja u cilju popravljanja nepovoljne demografske situacije u Crnoj Gori. Nakon objavljivanja svih rezultata popisa potrebna je dobra analiza podataka, koja bi trebala da bude praćena setom mjera za poboljšanje situacije kako na državnom, tako i na regionalnom i opštinskom nivou shodno specifičnim geografskim, demografskim i socioekomskim karakteristikama svake od opština“, zaključuje Brajušković-Popović.
Podsjetimo, prema posljednjem popisu prosječna starost stanovništva Crne Gore je 39,73 godina. Posmatrajući prema starosnim grupama, djeca starosti od 0-5 godina, koja predstavljaju predškolski uzrast čine 6,85% od ukupnog stanovništva. Osnovno-školskog uzrasta, starosti od 6-14 godina, ima 11,18%, dok srednjoškolskog uzrasta, starosti od 15-18 godina, ima 4,63% u ukupnom stanovništvu. Stanovništvo od 0 do 14 godina starosti čini 18,03% od ukupnog stanovništva. Radno sposobno stanovništvo (od 15-64 godine) čini 65,13%, dok stanovništva sa 65 i više ima 16,84%. Punoljetno stanovništvo čini 78,45% ukupnog stanovništva.
(Izvor: Bankar.me)
