Svjetska banka nastavlja saradnju sa Vladom Crne Gore i drugim partnerima u razvoju, pružajući finansijsku podršku i podršku reformama kako bi Crna Gora ostvarila snažniji i inkluzivniji rast – naveo je Kristofer Šeldon, šef kancelarije Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru, u publikaciji “Vodič Savjeta stranih investitora u Crnoj Gori za 2024. godinu” , a u izdanju Savjeta stranih investitora (MFIC).
Kao mala zemlja, Crna Gora je veoma ranjiva na spoljne potrese, što je bilo očigledno tokom pandemije COVID-19, kada je zemlja doživjela istorijsku recesiju. Ipak, ekonomija se snažno oporavila, prvenstveno zahvaljujući solidnom oporavku turizma, ali i prilivu stranih državljana, kaže Šeldon.
Zapravo, realni BDP Crne Gore rastao je prosječnom stopom od 8,5 procenata u periodu od 2021. do 2023. godine, pri čemu se ekonomija vratila na nivo prije pandemije već 2022. godine. Rast je nastavio snažno i u prvom kvartalu 2024. godine, uz rast BDP-a od 4,4 procenta, vođen još uvijek solidnom privatnom potrošnjom. U post pandemijskom periodu, jaka ekonomska aktivnost bila je praćena značajnim poboljšanjima na tržištu rada.
„Međutim, uprkos ovim pozitivnim dešavanjima, Crna Gora se suočava sa značajnim otplatama duga u periodu od 2025. do 2027. godine, što od zemlje zahtijeva da bude fiskalno odgovorna i pažljivo upravlja svojim dugom, kako bi održala makroekonomsku stabilnost“, kaže Šeldon.
- Velike otplate duga predstavljaju rizik u okruženju sa visokim troškovima finansiranja. Da bi se ovo riješilo, Svjetska banka sarađuje sa Ministarstvom finansija kako bi obezbijedila povoljno finansiranje od 80 miliona eura za 2024. godinu.
Koji su glavni izazovi u sprovođenju strukturnih reformi u Crnoj Gori, s obzirom na političku nestabilnost i polarizaciju?
— Crna Gora teži da postane sljedeća članica Evropske unije, i uprkos nedavnim političkim komplikacijama i nestabilnosti, pridruživanje EU ostaje njen glavni strateški cilj. Na ovom putu, Crna Gora je posvećena značajnim strukturnim reformama, posebno u oblasti vladavine prava, koja je osnova za druge reforme, uključujući unapređenje poslovnog okruženja.
Političko okruženje u Crnoj Gori ostaje složeno. Međutim, ohrabrujuće je što je pristupanje EU zajednički cilj svih političkih partija, što pokazuje kolektivnu volju za napredak u ovim reformama kako bi proces integracije u EU bio brži. Jačanje administrativnih kapaciteta biće ključno za brže sprovođenje značajnih reformi. Svjetska banka pruža podršku Vladi Crne Gore u ovim naporima. Na primjer, tekući Projekat za institucionalni razvoj i jačanje poljoprivrede u Crnoj Gori ima za cilj jačanje administrativnih kapaciteta, povećanje i diversifikaciju izvora prihoda za pojedince i preduzeća, doprinos stvaranju radnih mjesta i jačanje otpornosti na klimatske pritiske u sektoru poljoprivrede Crne Gore.
Kako Svjetska banka vidi svoju ulogu u podršci naporima Crne Gore da postigne održive javne finansije i smanji javni dug?
— Svjetska banka ostaje partner Vladi Crne Gore, pružajući kako finansijsku podršku, tako i tehničku pomoć kako bi se održale zdrave javne finansije. Crna Gora je uspješno smanjila svoj javni dug sa 103,5 odsto BDP-a u 2020. godini, na vrhuncu pandemije COVID-19, na 60,3 odsto BDP-a u 2023. godini, što je u velikoj mjeri omogućeno visokim nominalnim rastom BDP-a (efekat imenitelja), ali i upravljanjem fiskalnom politikom od strane Vlade. Kao što sam već rekao, ovo je značajno postignuće, ali predstojeće velike otplate duga predstavljaju ranjivost u okruženju sa još uvijek visokim troškovima finansiranja. U tom kontekstu, Svjetska banka sarađuje sa Ministarstvom finansija kako bi obezbijedila finansiranje od 80 miliona eura za 2024. godinu po povoljnim uslovima. Ovo finansiranje se zasniva na zajednički dogovorenom programu reformi koji ima za cilj jačanje fiskalne održivosti i omogućavanje otpornijeg i održivijeg ekonomskog razvoja. Takođe, Svjetska banka sarađuje sa Francuskom razvojnom agencijom i OPEC fondom, koji će obezbijediti dodatnih 100 miliona eura finansiranja u okviru istog programa reformi. Druga tranša ukupno 180 miliona eura očekuje se 2025. godine.
Koje specifične reforme Svjetska banka smatra ključnim za unaprjeđenje poslovnog okruženja u Crnoj Gori i kako banka podržava ove reforme?
— Privatni sektor igra ključnu ulogu u ekonomiji Crne Gore, i zemlja je uložila značajne napore u poboljšanje poslovnog okruženja, posebno kroz kontinuirane reforme koje pojednostavljuju administrativne procese, unapređuju regulatorni okvir i jačaju vladavinu prava. Ipak, siva ekonomija i nedosljedno sprovođenje propisa i dalje koče konkurentnost. Neefikasnosti u institucionalnom i regulatornom okruženju, uključujući oporezivanje i korupciju, predstavljaju glavne pokretače neformalnosti, sa nesrazmjernim uticajem na mala i srednja preduzeća. Siva ekonomija erodira poresku osnovu, čime se smanjuje obim i kvalitet državnih usluga. Neprijavljeni radnici, koji uglavnom rade u poljoprivredi, građevinarstvu i turizmu, nemaju zakonsku zaštitu i socijalne beneficije.
U kontekstu težnji Crne Gore za EU integracije, u kojim inicijativama Svjetska banka učestvuje kako bi podržala tranziciju zemlje ka zelenoj ekonomiji?
— Crna Gora je posvećena smanjenju emisije gasova staklene bašte za 55 odsto do 2030. godine. Kao potpisnica Sofijske deklaracije o Zelenoj agendi za Zapadni Balkan iz 2020. godine, koja je usklađena sa Zelenim dogovorom EU, Crna Gora takođe podržava cilj postizanja karbonske neutralnosti u Evropi do 2050. godine. Postizanje ovih ambicioznih ciljeva zahtijeva koordinisane napore svih zainteresovanih strana u zemlji. Svjetska banka je posvećena pružanju podrške Vladi Crne Gore u ovom pogledu, kako kroz tehničku podršku tako i kroz finansiranje. Razvojni politički kredit Svjetske banke podržava unapređenja u zakonodavnom okviru za klimatske akcije (Zakon o šumama, Zakon o obnovljivoj energiji, Zakon o klimatskim promjenama), koji će postaviti temelje za smanjenje emisije gasova staklene bašte i prilagođavanje klimatskim promjenama, uključujući usklađivanje sa zakonodavstvom EU. Banka takođe podržava Crnu Goru u razvoju Strategije za niskougljenični razvoj i metodologije za određivanje cijena ugljenika. Predstojeća petogodišnja strategija između Svjetske banke i Crne Gore podržaće proces dekarbonizacije u Crnoj Gori, fokusirajući se na ključne reformske politike i investicije, oslanjajući se na nalaze iz predstojećeg Izvještaja o klimi i razvoju za Zapadni Balkan (CCDR).
Koliko je Crna Gora uključena u regionalne inicijative kao što je Plan rasta EU za Zapadni Balkan, i kako Svjetska banka podržava ove inicijative?
— Plan rasta EU za Zapadni Balkan stavlja akcenat na povezivanje, digitalizaciju i ekonomsku konvergenciju, oblasti u kojima je Crna Gora pokazala posvećenost kroz infrastrukturne projekte, reforme i usklađivanje politika sa standardima EU. Učešćem u ovoj inicijativi, Crna Gora se ne samo priprema za integraciju na evropsko tržište prije punopravnog članstva u EU, već i dokazuje svoju sposobnost i spremnost da postane sljedeća članica EU, čime značajno doprinosi stabilnosti i prosperitetu regiona. Kako bi se uskladila sa standardima EU, Crna Gora sprovodi sveobuhvatne reformske procese u upravljanju, uključujući mjere za borbu protiv korupcije, reforme pravosuđa i javne uprave. Ovaj proces takođe podstiče ekonomski razvoj kroz usvajanje tržišnih regulativa EU, podsticanje stranih investicija i unapređenje trgovinskih prilika. Svjetska banka podržava težnje Crne Gore za pristupanjem EU, usklađujući svoje projekte i inicijative sa reformama koje su potrebne za članstvo u EU. Na primjer, u okviru svoje predstojeće petogodišnje strategije sa Crnom Gorom, Svjetska banka će podržati zemlju u unapređenju upravljanja javnim finansijama, jačanju ekonomske konkurentnosti i poboljšanju upravljanja prirodnim resursima, u skladu sa zahtjevima EU. Takođe će obezbijediti finansiranje i tehničku pomoć za reforme javne uprave, na primjer, kroz predložene operacije razvojne politike, gdje su dogovorene akcije politike i pravne reforme usklađene sa ciljevima pristupanja EU.
Izvor: Vodič Savjeta stranih investitora u Crnoj Gori (MFIC) za 2024. godinu/ CorD
