Počelo je zimsko računanje vremena. Kazaljke su tokom protekle noći sa tri časa pomjerine na dva, pa smo spavali sat vremena duže.
Na zimsko računanje vremena prelazi se svakog posljednjeg vikenda u oktobru u noći između subote i nedjelje, dok se na ljetnje računanje vremena prelazi posljednje nedjelje u martu, kada se vrijeme pomjera jedan sat unaprijed.
Pomjeranje daje dodatni sat sna i pripremu za predstojeće zimske dane, ali, kako su pokazale studije, može da izazove i neke zdravstvene probleme.
Većina zemalja u Evropi i gotovo cijela Sjeverna Amerika pomjeraju kazaljke na satu dva puta godišnje, a tu praksu prvi put je uvela Njemačka 1916. godine u jeku Prvog svjetskog rata da bi se štedio ugalj korišćen za osvjetljavanje. Njen primjer slijedile su i Velika Britanija, Rusija i SAD, a sezonsku promjenu sata uvelo je više od 140 država.
Osnovna ideja bila je da se bolje iskoristi dnevna svjetlost što je još 1784. godine zagovarao američki političar i naučnik Bendžamin Frenklin koji je objavio esej u kome je predlagao da ljudi ranije ustaju i tako uštede na svijećama.
Broj zemalja koje su mijenjale sat značajno se smanjio između dva rata, a ljetnje računanje vremena ponovo je uvedeno nakon naftne krize sedamdesetih godina prošlog vijeka, sa ciljem da se uštedi energija.
Ljetnje računanje vremena u nekadašnjoj SFR Jugoslaviji uvedeno je 27. marta 1983. godine.
Evropska unija najavila je prije nekoliko godina da će ukinuti ljetnje i zimsko računanje vremena i usvojiti jedinstveno, ali se to još nije dogodilo.
