Infrastruktura koja se gradi na Bjelasici obuhvata moderne hotele, nove ski-staze i luksuzne smještajne kapacitete, što treba da privuče i domaće i strane turiste. Iako su ambicije velike, klimatske promjene predstavljaju ozbiljan izazov za održavanje stabilne zimske sezone. Ski-centri Kolašin 1600 i Kolašin 1450 nalaze se ispod 1.800 metara nadmorske visine, što ih, prema istraživanjima, svrstava u kategoriju visokog rizika za smanjenje sniježnog pokrivača usljed klimatskih promjena. Nepouzdane zimske padavine i toplije zime postavljaju pitanje održivosti ovih ulaganja i izazivaju investitore da razmotre alternativna rješenja. U tom kontekstu, specijalista turizma Petar Golubović ističe važnost ulaganja u sisteme za vještačko osnježavanje i diverzifikaciju ponude, što je ključno za očuvanje skijaških sezona u uslovima kadaje sve manje prirodnog snijega.
TRANSFORMACIJA BJELASICE
Nakon što se ove godine otvorio prvi Swissotel Kolašin, u narednih nekoliko godina će se otvoriti još deset hotelskih objekata i 28 planinskih vila na Bjelasici. Izgradnja hotela i razvoj ski-centara na Bjelasici dio su višegodišnjeg Prostornog plana posebne namjene za Bjelasicu i Komove, usvojenog 2010. godine. Ovaj plan predviđa transformaciju Bjelasice u prestižnu turističku destinaciju, sa osam skijaških centara koji će biti povezani ski-stazama i žičarama, čime će se stvoriti mreža sa ukupno 250 kilometara staza.
Cilj plana je jačanje zimskog turizma, ali i razvoja cjelogodišnjih sadržaja kako bi se Bjelasica pozicionirala kao glavna turistička destinacija na Balkanu.
Kako će Bjelasica i investitori odgovoriti na ove izazove i da li će biti moguće održati atraktivnost skijališta u uslovima smanjene sniježne pokrivenosti, glavna su pitanja koja će oblikovati budućnost ove destinacije.
Istraživanje o uticaju klimatskih promjena na snježni pokrivač u evropskim i australij skim skicentrima sproveli su naučnici i objavili u časopisu PLOS ONE. Studija predviđa znatan pad broj a dana sa prirodnim sniježnim pokrivačem do kraja 21. vijeka. Na primjer, ski-centri u Alpima mogli bi izgubiti do 42 odsto sniježnog pokrivača, dok bi australijski centri mogli izgubiti čak 78 odsto snježnih dana, što bi ozbiljno ugrozilo zimski turizam u tim regionima.
Skicentri u nižim Alpima, kao što su Chamonix i Megeve u Francuskoj, kao i destinacije poput njemačkog Berchtesgadena i američkih skijališta u Stjenovitim planinama (npr. Aspen), suočavaju se sa izazovima sličnim Bjelasici zbog kraćih zimskih sezona i sve češćih zimskih perioda bez snijega.
U Švajcarskoj, destinacije poput Davosa i Zermatta takođe su pod rizikom, a koriste sisteme za osnježavanje i dodatno investiraju u aktivnosti koje privlače posjetioce van zimske sezone, poput biciklističkih staza, spa centara i ljetnjih sportova. Slično, italijanski resorti u Dolomitima sve više zavise od vještačkog snijega i prilagođavaju svoje usluge da bi produžili turističku sezonu u ljetnjim mjesecima. Ski-centri Kolašin 1450 i Kolašin 1600 prepoznaju potrebu za vj eštačkim snijegom, ali postavljanje rezervoara za vodu i dodatne infrastrukture za zasnježivanje tek je u toku. Osim toga, visoki troškovi i potreba za dodatnim resursima, kao što su voda i energija, usporavaju proces.
Uprkos klimatskim promjenama, mnogi ski-resorti u svijetu i dalje razvij aju hotele i prateće sadržaje, ali se adaptiraju
kako bi se nosili s rizicima koji prate smanjenu količinu snijega i kraće skijaške sezone. Ključne promjene uključuju prelazak na cjelogodišnje poslovanje sa aktivnostima kao što su planinarenje, biciklizam i spa usluge, čime resorti postaju atraktivni čak i kada snijega nema. Specijalista turizma Petar Golubović kazao je da je ključno za isplativost investicije na Bjelasici uložiti u sisteme vještačkog osnježavanja, kako bi se obezbijedilo skijalište i u periodima manjka prirodnog snijega.
On tvrdi da sjeveru Crne Gore svakako nedostaju smještajni hotelski kapaciteti visoke kategorije, 4 i 5 zvjezdica i u tom kontekstu je dobro što su se investitori opredijelili da investiraju u izgradnju upravo ovih kapaciteta koji su preduslov za ozbiljniji razvoj turizma na sjeveru.
– Ne samo da će oni omogućiti potencijalno zainteresovanim turistima adekvatnu uslugu smještaja, već će dodatno doprinijeti razvoju lokalne ekonomije i povećanju zaposlenosti, a idealno bi bilo lokalnog stanovništva. Što tiče meteoroloških uslova, treba istaći i imati u vidu da se zahvaljujući globalnom zagrijavanju na Alpima pojedini turistički ski-centri nakon više decenija rada zatvaraju. A razlog tome leži u činjenici da se nalaze na nižoj nadmorskoj visini i da snijega, za razvoj zimskih sportova, nema u potrebnoj mjeri. Da li se Kolašin može suočiti sa istim, ne znam. Činjenica je da je snijega sve manje, da zimskih sportova kao što je alpsko skijanje i snowboarding bez dovoljne količine sniježnog pokrivača nema. A upravo su ovo sportovi koj i animiraju najve ći broj ljudi da turistički posjete određeni ski-centar ističe Golubović.
(Opširnije u Pobjedi)
