Italijanska premijerka Đorđa Meloni najavila je da će za pokrivanje devet milijardi eura velikog manjka u budžetu čak 3,5 milijarde eura prikupiti od banaka i osiguravajućih društava.
Nakon sastanka vlade u utorak uveče, Meloni je na platformi X napisala da je vlada ispunila svoju obavezu da „građane stavi u središte“. Dodatna sredstva biće iskorišćena za finansiranje javnog zdravstvenog sistema i unapređenje usluga, prenosi Financial Times.
Detalji nisu poznati, ali izvori bliski pregovorima između banaka i vlade naveli su da su razgovori bili fokusirani na privremeno ukidanje odbitaka za tzv. odloženu poresku imovinu i povećanje poreza na akcije bankara. Melonijin komentar ukazuje da će se iste mjere vjerovatno primijeniti i na osiguravajuća društva.
Poreski odbici
Odložena poreska imovina daje bankama pravo da plate manje poreza. To se događa u fiskalnoj godini u kojoj je trošak koji je stvorio imovinu postao odbitak. Prema planovima, banke bi morale u potpunosti odgoditi takve odbitke za 2025. i 2026. godinu, dok bi djelimični odbici bili dozvoljeni za 2027. i 2028. godinu. Portparol vlade odbio je da komentariše detalje mjera usmjerenih na finansijske kompanije.
Prema pisanju FT-a, italijanska vlada ubrzala je planove za finalizaciju budžeta za narednu godinu, koji prije konačnog odobrenja mora razmotriti parlament. Javni dug Italije u odnosu na BDP je jedan od najviših u evrozoni. Međutim, susjedna država smanjila je budžetski deficit na 3,4 odsto u 2024. godini, a cilj je dalji pad ispod 3 odsto do 2026. godine.
U vladajućoj italijanskoj koaliciji tinjale su tenzije dok su pokušavali pronaći dovoljno sredstava za ispunjenje skupog obećanja o smanjenju poreza za slabije plaćene radnike. Pored toga, postoji i zahtjev EU da smanji deficit za 10 milijardi eura naredne godine. Rasprave su bile fokusirane na smanjenje troškova u ministarstvima i drugim javnim službama.
Najveći teret
Forca Italija, liberalni mlađi koalicioni partner, snažno se usprotivio novim nametima na banke i kompanije, ali je na kraju prihvatio kompromis. Članovi nacionalističke Lige tvrdili su da banke treba da preuzmu najveći teret, nakon što su ostvarile velike profite od rasta kamatnih stopa u evrozoni.
Najava prebacivanja fokusa na banke nije nova ideja u Rimu. Melonijina vlada prošle godine je uzdrmala finansijska tržišta najavom iznenadnog poreza na banke, ali je kasnije povukla tu odluku. Italijansko bankarsko udruženje, ABI, saopštilo je u septembru da sa vladom razgovara o načinima doprinosa budžetu, ali je istaklo da „mjere moraju biti privremene, unaprijed određene, ne retroaktivne i bez uticaja na bilanse banaka“, prenosi Poslovni.
