Program ekonomskog državljanstva postaje sve važniji alat za razvoj ekonomija manjih zemalja, a Crna Gora i Malta su odlični primjeri kako takvi programi mogu donijeti značajne koristi. Izvršna direktorica Amma Resort, Hotel InterContinental Vedrana Šašović istakla je u razgovoru za Pobjedu da je prepoznavanje potencijala ovog programa od strane Evropske komisije ključno za dugoročni razvoj Crne Gore. Prema njenim riječima, ovakve inicijative ne samo da privlače strane investicije, već direktno utiču na jačanje turizma, unapređenje infrastrukture i stvaranje novih radnih mjesta, čime doprinosi dugoročnom ekonomskom rastu zemlje.
Advokat opšteg suda Evropske unije Entoni Kolins dao je pravnu podršku Malti u vezi sa njenim programom ekonomskog državljanstva, naglašavajući da EU zakon ne zahtijeva “stvarnu vezu između kandidata i države članice za sticanje državljanstva, čime je omogućio nastavak malteškog programa, uprkos pritiscima iz Evropske komisije.
DOPRINOS RAZVOJU
Šašović naglašava da je crnogorski program ekonomskog državljanstva sproveden uz visoke standarde transparentnosti i rigoroznih provjera, što osigurava da samo kredibilni i uspješni podnosioci zahtjeva dobiju mogućnost da doprinesu razvoju zemlje. Konkretno, projekat Amma Resort već bilježi pozitivne rezultate, sa aplikantima iz više od 15 različitih država, što je, kako navodi, donijelo kvalitet i podstaklo dalji razvoj turizma.
Generalni direktor Porto Montenegra Dejvid Margason dodaje da su ovakvi programi omogućili razvoj manje atraktivnih područja unutar njihovih projekata, i ističe da je program doveo visoko obrazovane i preduzetnički aktivne pojedince u Crnu Goru. Ovi investitori, kako on tvrdi, ne samo da razvijaju svoje projekte, već direktno doprinose crnogorskoj eko-
nomiji. Ovi stavovi pokazuju da Crna Gora može postati relevantan globalni igrač u privlačenju stranih investicija kroz programe ekonomskog državljanstva, uz prateće ekonomske i društvene koristi, posebno u sektorima poput turizma i razvoja infrastrukture.
Ovaj projekat ne samo da privlači investicije, već i jača turizam i druge sektore, stvarajući nova radna mjesta i unapređujući infrastrukturu, što pozitivno utiče na dugoročni ekonomski rast zemlje
– poručuje Vedrana Šašović. Ona tvdi da je program ekonomskog državljanstva u Crnoj Gori realizovan transparentno i u skladu sa visokim Due Diligence standardima, afirmisanim u ovoj industriji širom svijeta.
– O projektu Amma Resort, koji je Vlada Crne Gore odobrila kao učesnika u ovom projektu, mogu reći da smo zadovoljni reakcijom i kvalitetom prijavljenih aplikanata, te činjenicom da dolaze iz 15-ak različitih država. Ovi učesnici programa su uspješni i kredibilni preduzetnici u svojim zemljama, a njihov dolazak vidimo kao značajno unapređenje kvaliteta u našem projektu, i potencijalno kao značajan za Crnu Goru. Uz dužno razumijevanje kompleksnosti ovakvih odluka, smatram da bi nadležni trebalo da naprave ozbiljnu cost-benefit analizu, te da su dosadašnji rezultati i uspjeh programa pokazali da Crna Gora može biti relevantan globalni faktor u ovoj sferi naglasila je Šašović.
ZNAČAJ ZA SJEVER
Po njenim riječima ovakve inicijative su posebno značajne za nove prostore koje treba ubrzano razvijati, kao što su sjever Crne Gore, gdje vide veliki broj novih hotela visoke kategorije na skijalištima u Kolasinu, i destinacija kao što je Čanj, koji će sa otvaranjem hotela najprestižnijeg svjetskog brenda InterContinental potpuno promijeniti razvojnu sliku ovog kraja.
– U slučaju da se ovakva inicijativa realizuje, naravno, spremni smo da aktivno sarađujemo sa Vladom na kreiranju potencijalnog novog uspješnog programau Crnoj Gori kategorična je Šašović. Mala zemlja kao što je Crna Gora, koja traži ekonomske aktivnosti visokih vrijednosti sa malim zauzećem zemljišta i niskim uticajem na fizičku infrastrukturu, trebalo da ponovo razmotri šemu ekonomskih državljanstava u kontekstu odluke o Malti i reakcije EU na nju kazao je za Bankar Dejvid Margason, generalni direktor kompanije Porto Montenegro.
On je naveo da je program ekonomskog državljanstva u Crnoj Gori bio vrlo uspješan i koristan za razvojne napore njihove kompanije, jer je povećao privlačnost ulaganja u nekretnine, posebno na manje atraktivnim lokacijama unutar Porto Montenegra, kao što je naselje Boka Place, a omogućen je i razvoj sadržaja koji unapređuje turizam u okviru projekata mješovite namjene.
On je komentarisao nedavnu odluku najvišeg suda EU koja omogućava Malti da nastavi sa dodjelom državljanstava bogatim investitorima.
– Čini se da ova odluka odražava činjenicu da EU mora dozvoliti svojim članicama da same uređuju određene politike, kao što je ova. To može značiti da ne bi trebalo da vrše negativan pritisak na države koje su vrlo aktivne u procesu pristupanja EU, kao što je Crna Gora, da ne usvajaju ovakve ekonomske razvojne politike, ako odluče da žele da ih koriste. Nesumnjivo će se tražiti vrlo stroga kontrola nad sprovođenjem ovakvih šema i odobrenjem aplikanata unutar nj ih istakao je Margason.
On smatra da bi ekonomska državljanstva mogla biti vrlo efikasni alati za ekonomski razvoj u smislu privlačenja stranih direktnih investicija i privlačenja stručnjaka iz čitavog svijeta.
– Iako bi bilo koja šema koja se ponovo uvodi trebalo da bude pažljivo osmišljena kako bi se minimizirali rizici od negativnih efekata i optimizovale ekonomske i društvene koristi koje mogu donijeti, ipak vjerujem da bi mala zemlja kao što je Crna Gora, koja traži ekonomske aktivnosti visokih vrijednosti sa malim zauzećem zemljišta i niskim uticajem na fizičku infrastrukturu, trebalo da razmotri ovakve šeme u kontekstu odluke o Malti i reakcije EU na nju poručuje Margason.
Zlatne vize, kako objašnjava Margason, su fokusirane na “dozvoljavanje strancima da borave u zemlji kako bi uživali u ekonomskim, društvenim i ekološkim koristima, bez sporednog efekta da te osobe stiču pravo glasa, što nije lako pravno odgoditi ili na drugi način ograničiti za ove, ekonomski generisane, nove građane.
– Državljanstvo ide daleko dalje od prava boravka jer daje pojedincima pristup većoj regionalnoj ili globalnoj mobilnosti i društvenoj integraciji, što je u slučaju Crne Gore možda bio značajniji faktor u privlačnosti i uspjehu CBI programa nego samo pravo na boravak. Ako nije vezano za ulaganje u nekretnine, bilo koji sistem može dovesti do negativnih uticaja na lokalno tržište nekretnina, posebno u smislu velikog rasta cijena usljed smanjene ponude smatra Margason.
(Opširnije u Pobjedi)
