Direktorka Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Kristalina Georgijeva upozorila je na „nemilosrdne“ ekonomske okolnosti za državne finansije širom svijeta, ističući široko rasprostranjeno oklijevanje političara da smanje troškove i povećaju poreze.
Georgijeva je navela da rastući nivoi zaduživanja znače da sve veći dio državnih prihoda odlazi na kamate, dok slaba privredna aktivnost dodatno otežava smanjenje dugova. „Naše prognoze ukazuju na nemilosrdnu kombinaciju niskog rasta i visokog duga, tešku budućnost“, rekla je Georgijeva, prenosi Financial Times.
Ona je navela da se države suočavaju sa „visokim i rastućim javnim dugom, mnogo većim nego prije pandemije“. Njeni komentari dolaze uoči godišnjih sastanaka MMF-a i Svjetske banke, dok globalni javni dug raste i očekuje se da će do kraja 2024. dostići rekordnih 100.000 milijardi dolara. Tokom pandemije, mnoge vlade, uključujući najveće svjetske ekonomije, još nisu stavile pod kontrolu svoje troškove.
SAD i Kina, dvije najveće svetske ekonomije, predvode ovaj globalni rast duga, prema podacima MMF-a. Georgijeva je takođe istakla zabrinjavajući trend u zemljama sa niskim i srednjim prihodima, gdje sve veći dio prihoda odlazi na servisiranje duga. Georgijeva je naglasila da vlade moraju smanjiti dug i obnoviti fiskalne rezerve kako bi mogle da odgovore na potencijalne ekonomske šokove, ističući da će se oni sigurno pojaviti, možda brže nego što očekujemo.
Istraživanja MMF-a pokazala su da političari sve više favorizuju fiskalnu ekspanziju umjesto fiskalne štednje, što otežava smanjenje duga. Georgijeva je dodala da su čak i tradicionalno fiskalno konzervativne političke partije počele da usvajaju politiku „pozajmi da bi trošio“.
Georgijeva je istakla i pozitivne vesti, posebno globalni pad inflacije, koja nije dovela do recesije. Rast privrede se i dalje predviđa kao slab, a MMF je prognozirao globalni rast od 3,2 procenta za 2024. i 3,3 procenta za 2025. godinu.
