Ekonomski rast na Zapadnom Balkanu umjereno će ubrzati tokom 2025. godine, prvenstveno usljed povećane potrošnje i investicija, podstaknutih rastom kupovne moći, stoji u novom izdanju Redovnog ekonomskog izvještaja za Zapadni Balkan, koje je danas objavila Svjetska banka.
Svjetska banka predviđa da će ukupni ekonomski rast Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije dostići 3,7% u 2025, što je 0,2 procentna poena više u odnosu na proljećno izdanje ovog izvještaja. Očekuje se da će stopa rasta u 2024. iznositi 3,3%, odnosno 0,1 procentni poen više nego što je prvobitno bilo procijenjeno.
„Domaći faktori i dalje pogoduju umjerenom ubrzanju rasta na Zapadnom Balkanu. Pored toga, u srednjoročnomperiodu će postepeni oporavak ekonomske aktivnosti u Evropskoj uniji imati ključnu ulogu u podsticanju izvoza iz ovog regiona“, rekla je Isolina Rossi, ekonomista Svjetske banke i glavna autorica izvještaja. „Uprkos pozitivnim izgledima, region je još uvijek osjetljiv na više rizika, uključujući usporeni globalni rast, ponovno povećanje inflacije, političku neizvjesnost i ekstremne vremenske prilike“, dodala je ona.
Jačanjem ekonomskog rasta životni standard na Zapadnom Balkanu nastavlja se postepeno približavati onome koji uživaju građani naprednijih ekonomija Evropske unije. Međutim, da bi se očuvao zamah rasta i ubrzao tempo konvergencije, potrebne su strukturne reforme, uključujući i one navedene u Planu rasta Evropske unije.
„Ekonomska integracija ključni je pokretač rasta malih ekonomija kakve su one na Zapadnom Balkanu“, rekla je Xiaoqing Yu, direktorica Svjetske banke za ovaj region. „Da bi pospješile taj rast, ove države bi trebalo da unaprijedei trgovinsku razmjenu i unutar regiona i sa Evropskom unijom, skratei vrijeme čekanja na graničnim prelazima, te integrišu svoje platne sisteme. Pored toga, rješavanje demografskih i izazova tržišta rada iziskuje punu fokusiranost na razvoj ljudskog kapitala. Unapređenje obrazovnih i zdravstvenih sistema od presudnog je značaja za prelazak sa srednjeg na viši nivo dohotka“, zaključila je Yu.
Kako gotovo četvrtina građana zemalja Zapadnog Balkana trenutno živi u inostranstvu, bolje upravljanje globalnom radnom snagom sa Zapadnog Balkana moglo bi biti ključni pokretač ekonomskog razvoja u ovom regionu. Mada emigracija može dovesti do izazova, kakav je nedostatak radne snage, postoje i jasne šanse da se migracije iskoriste za ekonomske koristi.
Kako se navodi u izvještaju, migracije mogu, uz adekvatno upravljanje, smanjiti siromaštvo, podstaknuti izvoz i privući investicije, što u krajnjem ishodu dovodi do stvaranja radnih mjesta i prenosa znanja. Primjera radi, doznake mogu poboljšati finansijsku situaciju domaćinstava migranata. S druge strane, povratak migranata koji su u inostranstvu stekli napredne vještine može dovesti do „priliva mozgova“ u zemlje porijekla, dok privlačne visoke zarade u stranim zemljama mogu motivisati one koji ostaju da se obrazuju i unaprijede vještine.
U izvještaju se zemljama Zapadnog Balkana preporučuje da usvoje nekoliko javnih politika kako bi se migracije maksimalno iskoristile:
- Razvoj obuka za sticanje vještina i programa mobilnosti u partnerstvu sa zemljama destinacije i proširivanje obima bilateralnih sporazuma o socijalnom osiguranju.
- Unapređenje zaštite za migrante tokom ciklusa migracije kako bi se ublažili rizici sa kojima se mogu suočiti i kako bi ih se motivisalo na povratak.
- Omogućavanje prenosa kapitala, stručnosti i najnaprednijih tehnologija posredstvom dijaspore.
- Korišćenje digitalnih alata i unapređenje prikupljanja podataka radi djelotvornog upravljanja migracijama i usvajanja javnih politika.
