Nakon tri godine snažnog rasta nakon pandemije očekuje se usporavanje ekonomskih aktivnosti, procjenjuju u Svjetskoj banci. U ovoj godini prognoziraju usporavanje ekonomskog rasta u Crnoj Gori na 3.4 odsto, saopštio je ekonomista SB za Crnu Goru Milan Lakićević.
Glavni razlog je pad prihoda u turizmu i pad izvoza.
Stopa nezaposlenosti je 11.6 iako je najviša na Zapadnom Balkanu ipak na istorijskom minimumu.
„Inflacija je usporila, ali bazna koja isključuje promjenu cijena iznad je prosjeka EU kao i u svim državama Zapadnog Balkana“, kazao je Lakićević.
Prema procjenama SB, stopa realnog rasta crnogorske ekonomije u 2025. godini biće 3,5 odsto, a 2026. 3,2 odsto.
Saopštili su da će primjena programa Evropa sad 2 imati uticaja na javne finansije.
Očekuje se da će deficit budžeta biti 4,1 odsto,a da će se javni dug kretati od 61 do 64 odsto BDP-a. Očekuju blaži uticaj na inflaciju zbog rasta plata kroz program Evropa sad 2.
je pojasnio da Crna Gora većinom uvozi svoju inflaciju, ali i da domaći faktori mogu da imaju uticaj. Upitan o uticaju „Evrope sad 2“ koja zvanično počinje od 1. novembra, on je naveo da Svjetska banka očekuje da će fiskalni deficit biti blago veći nego što je planirano fiskalnom strategijom.
„Vjerovatno će imati uticaja. Taj iznos povećanja zarada neće biti u tolikoj mjeri koliko smo vidjeli u neto povećanju zarada u „Evropi sad“ 1, tako da očekuje stoga i blaži uticaj na inflaciju. Naše projekcije pokazuju da će deficit biti blago veći u odnosu na ono što je predviđeno fiskalnom strategijom, mi očekujemo da će deficit budžeta opšte Vlade u sljedećoj godini iznositi 4,1 odsto i da će se u narednom trogodišnjem periodu, javni dug kretati do 64 ili 65 odsto. Očekujemo i da će deficit od 4,1 odsto u prvoj godini primjene, blago opadati u narednim godinama, do nekih 3,5 odsto u 2028. godini“, naveo je Lakićević i naglasio da je Svjetska banka imala konzervativniji pristup u analizi ove reforme.
Naveo je da će „Evropa sad 2“ sigurno uticati na deficit jer je riječ o sveobhuvatnoj reformi. Dodao je da su kompenzatorne mjere koje su predložene za smanjenje deficita, neke od mjera politike kao što je povećanje dijela PDV-a, akciza, ali i da se veliki broj mjera odnosi na bolju implementaciju programa.
„Način na koji će se uspjeti potpuno kompenzovati gubici prihoda će u velikoj mjeri zavisiti od implementacije predloženih mjera. Očekujemo da predložene mjere neće moći u potpunosti da nadomjeste gubitak prihoda, međutim isto tako ne vidimo da će taj gubitak biti toliko značajan, da može da ugrozi javne finansije“, istakao je Lakićević.
On se osvrnuo i na strane direktne investicije u Crnoj Gori i istakao da su sada na nižem nivou nego što su prethodno bile, ali da su i dalje visoke. Naglasio je da Svjetska banka predviđa da će one ostati na nivou od sedam odsto, ali da je to teško predvidjeti. Istakao je da su ranija sniženja svjetskih banki na visine referentnih kamatnih stopa zbog inflacije u 2022. godini, urodile plodom pa su niži i troškovi finansiranja.
Usporavanje inflacije trend
Lakićević je naveo da nisu analizirali uticaj državne akcije „Limitirane cijene“, kroz koju su ograničene marže, ali da je u septembru zabilježena negativna stopa inflacije od 0,4 odsto, što znači da su cijene u odnosu na avgust kako kaže, opale.
„Usporavanje inflacije je trend koji vidimo u svim zemljama Zapadnog Balkana i u Evropi. Sada vidimo da je inflacija pala ispod targetirane vrijednosti od 2 odsto koju ima Evropska centralna banka, i očekuje se da će smanjiti visinu referentne kamatne stope“, naveo je on.
Istakao je da je Svjetska banka početkom oktobra, odobrila kredit od 80 miliona eura Crnoj Gori. Naglasio je da je ovaj kredit prvi dio serije, odnosno da će Vlada vjerovatno, tokom sljedeće godine uzimati još jedan kredit.
Na pitanje koliko je realno da Crna Gora ispuni ciljeve iz Plana rasta za Zapadni Balkan, Lakićević je naveo da je taj plan prilično ambiciozan ali da očekuju da se najvažnije reforme stave na prvo mjesto, te da će cjelokupan proces zavisiti od narednog četvorogodišnjeg rasta, jer se Plan odnosi na period do 2027. godine.
