I trgovinski ratovi imaju pobjednike

U trgovinskom ratu između SAD i Kine navedene zemlje trpe posljedice, ali postoje i države poput Meksika i Vijetnama kojima je dobro došao rast taksi između dvije svjetske sile.

Da podsjetimo, od januara 2018. godine, kada je Donald Tramp podigao takse na kineske solarne ćelije i veš mašine, s vremena na vrijeme dolazi do „razmjene vatre“ odnosno do povećanja uvoznih taksi između Sjedinjenih Američkih Država i Kine.

Dok se to dešavalo izvoz Vijetnama i Meksika je ozbiljno porastao jer su ove ekonomije počele da popunjavaju novonastale rupe na tržištu. Vijetnam je naime uskočio u kineske cipele pa je počeo da izvozi na američko tržište ono što je Kina prestala da izvozi. On sirovine za robu koju izvozi u SAD dobija uglavnom iz Kine, a od tih sirovina gotove proizvode prave i vijetnamske i kineske fabrike. Izgleda da u ovom trgovinskom ratu nije bitno čija je roba, bitno je samo da se ona sklapa u Vijetnamu koji ima sporazume o slobodnoj trgovini i sa Kinom i sa SAD. Zato u toj zemlji mnoge kineske kompanije ubrzano otvaraju svoja proizvodna postrojenja, pa su joj strane direktne investicije u 2023. porasle za 33 odsto.

Nešto slično desilo se Meksiku koji je takođe preuzeo dio kineskog tržišta u SAD. Šta više, čak je i pretekao Kinu na listi najvećih izvoznika u tu zemlju. Istovremeno, u Meksiku je 2022. godine porastao broj kineskih stranih investicija za 50 odsto.

Šta će biti ako se Tramp vrati na vlast?

I u Evropi ima država koje su „pokupile kajmak“ na tržištu ugroženom trgovinskim ratom. Jedna od njih je Irska, zemlja koja je u posljednjih pet godina utrostručila trgovinu sa Kinom. Slijedi je Mađarska koja je u 2023. dobila 44 odsto od ukupnih kineskih direktnih investicija u Evropu, a odmah iza nje je Poljska. Sve one poboljšale su svoje spoljnotrgovinske bilanse zahvaljujući ovom trgovinskom ratu.

Međutim, pitanje je kako će navedene zemlje poslovati ako se u SAD promijeni vlast imajući u vidu Trampovu odlučnost da se obračuna sa Kinom, makar tom prilikom morao da ošteti i neke treće zemlje koje sa njom sarađuju.

Izvor: El Pais

Slični Članci