Cijene nafte su u prvoj sedmici oktobra skočile oko osam odsto.
Trgovci se plaše da bi eskalacija sukoba na Bliskom stoku mogla izazvati poremećaje u snabdijavanju iz te naftom bogate regije.
Na londonskom je tržištu cijena barela prošle nedelje porasla 8,5 odsto, na 78,05 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 9.1 odsto, na 74,38 dolara.
Zbog eskalacije sukoba na Bliskom istoku dogodio se najveći nedeljni skok cijena u više od godinu dana.
Najveći nedeljni skok cijena u više od godinu dana ponajviše je posljedica eskalacije sukoba na Bliskom istoku, nakon što je u utorak Iran ispalio salvu raketa na Izrael kao odmazdu za izraelski pohod protiv teheranskih saveznika Hezbolaha u Libanu.
Izrael je poručio da će odgovoriti Iranu, dok je Wašington u tome podržao Izrael. No, predsjednik SAD-a Džo Bajden poručio je da kao moguć odgovor ne podržava napad na iranske nuklearne lokacije.
Na tržištu se stoga špekuliralo da bi Izrael mogao napasti iranske rafinerije ili glavni izvozni terminal na otoku Khargu kako bi Teheranu umanjio prihode od izvoza derivata.
Ako ga Izrael napadne, Iran će vjerojatno uzvratiti udarima na izraelska energetska i plinska postrojenja, izvijestila je u petak iranska novinska agencija SNN.
Istoga dana predsjednik SAD-a Bajde poručio je da bi, da je na mjestu Izraelaca, razmislio o alternativama gađanju naftnih postrojenja.
Iran je član Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i proizvodi oko 3,2 milijuna barela dnevno, što odgovara oko tri odsto globalne proizvodnje.
(Seebiz)
