Iako je još 2016. godine odlukom Vrhovnog suda državi Crnoj Gori dodijeljeno vlasništvo nad skladištima naftnih derivata u Baru, Lipcima i Bijelom Polju, pitanje korišćenja skladišnih kapaciteta su i dalje aktuelna.
Ovo je pitanje od posebnog značaja jer se u okviru pristupanja Crne Gore EU i zatvarnja poglavlja 15 – Energetika, naglašava važnost sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima o održavanju minimalnih zaliha naftnih derivata i uspostavljanju potrebnih proceduralnih uslova za rkešavanje ozbiljnih nestašica ili poremećeja u snabdijevanju. To se između ostalog navodi u Informaciji o potrebi regulisanja imovinsko-pravnog statusa naftnih skladišta u državnom posjedu i pripadajuće infrastrukture u djelimičnom vlasništvu Crne Gore koju je Vlada razmatrala na sjednici u četvrtak.
Zbog toga se i aktuelizuje pitanje naftnih skladišta kao ključne infrastrukturne komponenete za sigurnost snabdijevanja naftnim derivatima. Napominje se da su skladišna postrijenja za naftne derivate u Crnoj Gori, koja su u ranijem periodu bila u državnom vlasništvu, predmet dugotrajnih pravnih sporova između energetskih subjekata koji raspolažu infrastrukturom i onih koji njom upravljaju.
„Nakon privatizacije Jugopetrola AD Kotor 2002. to preduzeće je sa pripadajućom imovimom prešlo u vlasništvo grčke Hellenic Petroleum grupe. Ubrzo nakon toga Vlada Crne Gore osnovala je preduzeće Montenegro Bonus DOO Cetinje 2003. godine u stoprocentnom državnom vlasništvu, na koje je država prenijela prava korišćenja, upravljanja i raspolaganja, osim svojinskih pravana nepokretnosti koje su ranije pripadale Saveznoj direkciji za robne rezerve u Crnoj Gori“, piše u Vladinoj informaciji.
Montenegro Bonus je 2003. pokrenuo sudski postupak u vezi korišćenja tih nepokretnosti, osporavajući tvrdnje grčkog investitora da im pripadaju po privatizacionom ugovoru. Potom je država Crna Gora intervenisala sopstvenom tužbom, imajući u vidu da se radi o nepokretnostima u državnom vlasništvu, što je rezultiralo nizom dugogodišnjih pravnih sporova.
„Konačne revizijske presude Vrhovnog suda iz 2016. godine su potvrdile da skladišteni kapaciteti sa pripadajućim instalacijama u Baru, Lipcima i Bijelom Polju pripadaju državi Crnoj Gori. Međutim, iako je tada državi Crnoj Gori sudskom odlukom dodijeljeno vlasništvo nad skladiština naftnih derivata u Baru, Lipcima i Bijelom Polju, pitanje korišćenja skladišnih kapaciteta su i dalje aktuelna“, ističe se u dokumentu.
Montenegro Bonus je resornom ministarstvu 3. aprila ove godine uputio Aneks ugovora od 2003. kako bi se, ističe se u Informaciji, u skladu sa procjenom imovine evidentiralo stvarno stanje imovine koju je Vlada 2003. prenijela na ovo preduzeće.
„Ovaj aneks se odnosi i na potrebu formiranja obaveznih rezervi naftnih derivata koje se shodno odredbama Zakona o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima povjeravaju Upravi za ugljovodonike, što dalje podrazumijeva prenos prava korišćenja, upravljanja i raspolaganja nafznih skladišta u određenom obimu na Upravu za ugljovodonike“, pojašnjeno je iz Vlade.
Jugopetrol AD, s druge strane, uputio je dopis resornom ministarstvu 29. februara 2024. godine kojom iniciraju rješavanje situacije u vezi sa razgraničenjem vlasništva nad skladištima naftnih derivata i pripadajućim instalacijama, predlažući razgraničenja pripadajućih cijevnih instalacija u okviru skladišnih kapaciteta, između države i njihovog preduzeca.
Dodatno, nameće se potreba za preispitivanjem imovinskog spora između države Crne Gore i Energogas DOO, nad skladišnim kapacitetom u Dajbabama.
U Infrmaciji piše i da je 27. Marta 2021. godine, kompanija Montenegro Bonus DOO podnijela Upravi za imovinu – Područnoj jedinici Podgorica Zahtjev za upis stvarnih prava susvojine, prava korišćenja i upravljanja na parceli u Dajbabama sa pripadajućim objektima, uključujući poslovnu zgradu, pomoćne zgrade i pašnjak.
“Uprava za katastar i državnu imovinu – Područna jedinica Podgorica donijela je 07.04.2023. godine rješenje kojim se prekida ovaj postupak do okončanja postupka poslovne oznake 954-101-UP-8020/2010, a koji postupak se vodi po Zahtjevu Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa za promjenu upisa na istim nepokretnostima”, navodi se u dokumentu.
Zbog sveukupne situacije Ministarstvo rudarstva, nafte i gasa predložilo je formiranje međuresorne komisije, koja bi uključivala predstavnike resornog Ministarstva, Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Ministarstva finansija, Uprave za državnu imovinu, Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, zatim predstavnike energetskih subjekata Montenegro Bonus DOO Cetinje i Jugopetrol AD Podgorica, a po potrebi i druge institucije i privredne subjekte ukoliko se za tim ukaže potreba, kako bi se utvrdilo činjenično stanje za kompleksni pravni status imovine koja je predmet spora izmedu države Crne Gore i privrednih subjekata i pronalaženje održivog rješenja predlaganjem odluka Vladi za dalje postupanje.
“Uloga komisije ogledala bi se u pazljivom vođenju pregovora i razmjeni informacija između svih učesnika, uz strogo poštovanje pravnih procedura i propisa. Kroz konstruktivan dijalog i saradnju, komisija bi radila na pronalaženju rješenja koje će osigurati stabilnost i održivost u sektoru naftnih skladišta u Crnoj Gori, istovremeno poštujuci prava i obaveze svih uključenih strana”, zaključuje se u Vladinoj Informaciji.
(Izvor: CDM)