Vlada je nedavno usvojila Predlog Zakona o potrošačkim kreditima, kojim se, kako su objasnili, ukidaju naknade za obradu i prijevremenu otplatu stambenih kredita, a biće uvedena i najviša dozvoljena efektivna kamatna stopa na potrošačke kredite. U Udruženju banaka Crne Gore za portal Bankar kažu da da ih je ovaj zakon iznenadio, a zamjeraju i što nije bio na javnoj raspravi. Generalni sekretar UBCG Bratislav Pejaković smatra da će implementacija zakona uticati na prihode banaka, kao i mikrokreditnih organizacija, lizing kuća …
Kako ocjenjujete Prijedlog zakona o potrošačkim kreditima koje je nedavno usvojila Vlada?
Možemo ga ocjeniti kao iznenadnim, jer nova verzija nije bila na raspravi i ima 87. član za razliku od nacrta iz 2021.god. koji ima 83 člana. Inovirani nacrt nije proslijeđen UBCG na sugestije, komentare i potrebna pojašnjenja, a izvesno je suštinski različit od nacrta koji je dat na javnoj raspravi decembra 2021.god. čime je bespredmetno pominjati RIA studiju. Sa druge strane, sagledavajući kretanja u regionu i harmonizaciju sa EU direktivama, moglo se očekivati slična inicijativa, gdje je kod bankara bila u fokusu direktiva EU 2014/17. U samom nazivu Direktive2014/17 na engleskom jeziku, vrlo je jasno da se odnosi na kredite potrošačima u vezi sa stambenom nepokretnom imovinom, a ne uopšteno za potrošačke kredite, pri čemu se nigdje ne pominje limitiranje kamata.
Banke koje imaju banke majke u zemljama EU mogle su sagledati mogućnost donošenja ovakvog zakona, jer negdje Regulator zakonom daje okvir za finansijski sektor koji se bavi kreditiranjem, gdje su pored banaka, lizing kuće i mikrokreditne institucije za koje nažalost mnogi građani misle da su banke.
Da li vjerujete da će ovaj Zakona pozitivno uticati na bankarski sektor?
Zakonom se navode neke stavke kojima banke inače posvećuju veliku pažnju. Banke po prirodi stvari moraju da provjere solventnost potrošača, koristeći sva formalna sredstva kao i Registracioni kreditni biro pri CBCG, kao i procedure upoznaj svog klijenta, sa naglaskom na rano prepoznavanje mogućih poteškoća u otplati kredita. Kreditori, odnosno kreditni referenti u banci su po procedurama banke obavezni da prate kreditnu sposobnost potrošača tokom cijelog trajanja ugovora i da je ponovo procijene prije svakog novog zahtjeva za povećanje opterećenosti kućnog budžeta. Na fonu ove problematike uskoro se nadam i benefitima potpisanog Memoranduma o razumjevanju sa Poreskom Upravom Crne Gore, čime ćemo obogatiti i dovesti na kvalitetniji nivo obim informacija o primanjima klijenata, ali i plaćenim porezima čime se predupređuje poreska evazija, a većom disciplinom i puni značajnije budžet države.
Korisnici usluga banaka znaju koliko banke rade sa klijentima da se izbjegnu problematičnost u vraćanju kredita, od restrukturiranja, grace perioda, promjene plana vraćanja, uvažavanje sezonalnosti prihoda itd.
Da li i kakave benefite mogu očekivati građani, ako znamo da se ovim zakonom ukidaju naknade za obradu i prijevremenu otplatu stambenih kredita?
Građani dobijaju Zakon kojim se kao što ste naveli u pitanju, ukidaju naknade za obradu i prijevremenu otplatu stambenih kredita i time manji trošak pri redovnoj otplati kredita. Kao prvo, nemaju sve banke u ponudi stambene kredite, a drugo sve banke koje imaju takvu ponudu imale su akcijske punude, gdje nijesu niti naplaćivale prijevremenu otplatu, a najveća banka u sistemu već duže vrijeme ne naplaćuje niti obradu kreditnog zahtjeva. Građani će svakako imati benefit i kroz kodifikovanje zaštite potrošača putem definisane transparentnosti i informiranosti, uključujući pitanja vezana uz fluktuaciju valutnog kursa i druge rizike, mada su banke i do sada to radile u skladu sa interesima kako klijenta tako i same banke. Problem je što mnogi klijenti ne čitaju predugovore i ugovore, već samo čekaju uplatu na račun.
Šta vidite kao posebno dobro rješenje, a šta mislite da bi možda trebalo doraditi u Predlogu zakona o potrošačkim kreditima?
Nemamo problema sa harmonizacijom zakona sa EU direktivama, međutim Direktiva 2014/17 je usvojena februara 2014. a stupila na snagu marta 2016.god. dakle prelazni period je bio 2 godine, za razliku od Crne Gore gdje se predviđa 9 mjeseci, do implementacije. Svjesni smo da strukturiranost privrede, nivoa produktivnosti, rentabilnost firmi, gdje imamo nelikvidnost privrede sa oko 21.000 nelikvidnih firmi, ili trećina registrovanih u Crnoj Gori u ukupnom iznosu su blokirani za oko 1,3 milijarde eura, gdje prava povjerioca nijesu ni približno na nivou zaštite u razvijenim zamljama, tako da ambijent za poslovanje nije taj koji ukazuje da treba biti rigorozniji prema kreditorima od EU standarda. Prema analizi Privredne komore CG pet najvećih biznis barijera u Crnoj Gori su nedostatak radne snage sa odgovarajućim znanjima i vještinama, siva ekonomija i nelojalna konkurencija, nelikvidnost – spora naplata potraživanja, neefikasna javna administracija i visoki fiskalni i parafiskalni nameti. Povećanom efikasnošću sistema, ujednačenom sudskom praksom, zaštitom povjerilaca kao što je u EU i rješavanjem prethodno naglašenih problemi stiču se uslovi za smanjenje kamatnih stopa i zadovoljstva kako bankara tako i korisnika bankarskih usluga, jer rizici su taj faktor koji u skladu sa međunarodnim standardima odlučuju nivo kamatne stope.
Primjedba je da pri obračunu efektivne kamatne stope nije prihvaćen stav UBCG koji se odnosi na uklanjanje isključivo troškova javnopravne ovjere ugovora i druge dokumentacije, predmetna odredba nije usaglašena sa Direktivom 2008/48/EZ. Naime, istom Direktivom je predviđeno da svi troškovi notara ne ulaze u ukupan trošak kredita (čl.3 st.1 tač.(g)), što predviđa sve nužne troškove notara u vezi sa potrošačkim kreditom (npr. sastavljanja notarskog zapisa ili sl), a ne samo troškove notarske ovjere, što je samo jedna od notarskih usluga. Primjedba lizing kuća je da kasko osiguranje ulazi u efektivnu kamatnu stopu kao najveća stavka, što ne ide u prilog pri obračunu davaoca usluge sa ovako ograničenim kamatama, niti to prihoduje banka.
Problematična je i obaveza obavještavanja potrošača, ako je ugovorena promjenljiva kamatna stopa, najmanje 15 dana prije promjene. Ovaj rok od 15 dana se ne može ispoštovati iz razloga koji smo naveli na javnoj raspravi za Zakon o kreditnim institucijama i koji su u razgovoru prihvaćeni (iako je izostalo brisanje roka od 15 dana), a uslijed nadogradnje informacionih sistema banaka u cilju uskladjivanja sa računovodstvenim standardom IFRS 9 (MRS 9).
Treba imati na umu da su banke shodno računovodstvenom standardu IFRS 9 bile u obavezi da nadograde informacioni sistem na način da se prilikom računanja vrijednosti EURIBOR-a uzima vrijednost EURIBOR-a na 01. danu u tekućem mjesecu, pa se sljedstveno tome ažuriranje vrši po isteku ugovorenog perioda ažuriranja. U konačnom ovim zakonom kreditor je dužan da odloži primjenu nove kamatne stope do narednog obračunskog perioda, osim u slučaju kada je došlo do smanjenja kamatne stope, što dovodi do značajnog broja dana koji nijesu obuhvaćeni.
Kroz ovaj zakon se uvodi najviša dozvoljena efektivna kamatna stopa na potrošačke kredite. Kako će uticati na građane, a kako na bankarski sektor?
Prijedlog Zakona o zaštiti potrošača, koji se pominje iz decembra 2021.god. na koji je UBCG dalo 57 primjedbi, sugestija i komentara, što jeste bilo predmet RIA studije, nigdje u tom nacrtu iz 2021. se ne pominje prijedlog CBCG „da najviša efektivna kamatna stopa na potrošačke kredite ne smije biti veća od prosječne ponderisane efektivne kamatne stope svih potrošačkih kredita, uvećane za 100%.“ Što je definisano dodatim članom 52. novog nacrta zakona. EU direktiva pominje ukidanje naknade za obradu kredita i prijevremenu otplatu kod stambenih kredita, ali ne i kod svih potrošačkih kredita. Ovo su naše originalnosti koje u potpunosti mijenjaju suštinu nacrta Zakona iz 2021. i time kao nepoznate, ne korenspodiraju sa tekstom koji se tretirao na javnoj raspravi 2021.
Zakon je dobio zeleno svijetlo Brisela. Da li su ova rješenja primjenjiva kod nas i šta vidite kao potencijalni pbroblem u praksi?
Podsjetio bih da smo na inicijativu CBCG, ali i spremnost samih banaka, marta ove godine smanjili kamatne stope na kredite namjenjene stanovništvu. Ta akcija traje do kraja ove godine i ne znamo da li će usaglašavanje sa ovim Zakonom ići dva puta godišnje kao što je u Srbiji, pitanje je i kada će doći do implementacije. Brisel očigledno nema problema sa jačim kriterijumima, jer su dali svoje parametre. Pretpodstavljam da je uvažavan neki od zakona o zaštiti potrošača, ili niša koja se ostavlja svakoj zemlji da uredi sistem u skladu sa svojim viđenjem. Implementacija će svakako uticati na prihode banaka, a posebno mikrokreditnih organizacija. Ograničavanja, administriranje uvijek ima svoje mane, pa može doći do eksternih stvari koje mogu značajno uvećati inflaciju, a šta onda? Proizvod svjetske ekonomije je danas 25 odsto veći nego 2007, ali je u isto vrijeme neuporedivo više porastao nivo duga. Globalni dug danas iznosi gotovo 320 odsto globalnog BDP-a, ili čak 42 odsto više nego 2007, što je istorijski nezapamćeni rast. Ovakva globalna kretanja, kako su ukazali na proljetnom sastanku MMF-a, neće eskalirati u naredne dvije godine, ali svakako mora na neki način da se koriguje gdje svaka akcija izaziva odgovarajuću reakciju koja globalno ne može biti lagana.
Centralne banke širom svijeta smanjuju referentne kamatne stope. Da li mi u Crnoj Gori možemo očekivati smanjenje kamata?
Naravno, smanjenjem referentnih kamatnih stopa, svaki kredit sa varijabilnom kamatnom stopom ima smanjenje anuiteta u skladu sa smanjenjem referentne kamatne stope. Smanjenjem sistemskih rizika, kvalitetnijom zaštitom povjerioca i povećanjem produktivnosti, svakako se stvaraju uslovi za smanjenje kamatnih stopa na lokalnom nivou. Vaš komšija koji ne vraća kredit utiče na nivo kamatne stope, tako da ne smijemo čekati samo na državu i Regulatora već sami da gledamo kako unaprijediti ambijent i svoj status.
(BANKAR)
