Spoljnotrgovinsku razmjenu u prvih osam mjeseci ove godine karakteriše pad izvoza za petinu i značajan rast spoljnotrgovinskog deficita, što je prvenstveno posljedica ogromnog pada vrijednosti izvezene struje u odnosu na isti prošlogodišnji period, odnosno prvenstveno nižih cijena električne energije na međunarodnim tržištima tokom ove godine i zbog hidroloških prilika.

Statističari su izračunali da smo na uvoz hrane u prvih osam mjeseci ove godine potrošili 510,11 miliona eura, što je 2,6 odsto više nego lani u istom periodu. Ukupna spoljnotrgovinska robna razmjena Crne Gore u prvih osam mjeseci, prema preliminarnim podacima Monstata, iznosila je 3,09 milijardi eura, što je 3,1 odsto više u odnosu na isti period prošle godine.

Iz Monstata je saopšteno da je izvezena roba vrijedna 383,1 milion eura, što je 19,4 odsto manje u odnosu na uporedni period. Uvoz je iznosio 2,71 milijardu eura i veći je 7,4 odsto. Pokrivenost uvoza izvozom iznosilaje 14,2 odsto i manja je u odnosu na isti period prošle godine kada je iznosila 18,9 odsto.

U strukturi izvoza prema standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji (SMTK), najviše su zastupljena mineralna goriva i maziva (sektor 3) u iznosu od 85,6 miliona eura, koje čine električna energija 63,2 miliona eura i ostalo. Vrijednost izvezene električne energije u prvih osam mjeseci smanjena je za čak 65,2 odsto u odnosu na isti period lani, kad je taj iznos bio vrijedan 181,57 miliona eura.

U strukturi uvoza prema SMTK-u najviše su zastupljeni mašine i transportni uređaji (sektor 7) u iznosu od 662,4 miliona eura, koje čine drumska vozila sa 249,9 miliona eura i ostalo. Vrijednost uvezenih drumskih vozila u prvih osam mjeseci je za 20,2 odsto veći u odnosu na isti period prošle godine.

Na uvoz struje smo u prvih osam mjeseci potrošili 56,24 miliona eura, što je gotovo 80 procenata više nego u istom periodu prošle godine.

U prvih osam mjeseci smo na uvoz hrane potrošili 510,11 miliona eura, što je 2,6 odsto više nego lani u istom periodu. Na uvoz mesa smo potrošili 112,3 miliona eura, što j e rast od 2,4 odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period, na uvoz povrća i voća 80,78 miliona eura, što je 6,2 odsto više nego lani, dok smo na uvoz žitarica i proizvoda od žitarica utrošili 65,96 miliona eura, što je za pet odsto manje nego u istom prošlogodišnjem periodu.

Najveći spoljnotrgovinski partneri u izvozu bili su Srbija sa 112,9 miliona eura, Bosna i Hercegovina sa 25,8 miliona eura i Slovenij a sa 21,9 miliona eura . Najveći spoljnotrgovinski partneri u uvozu bili su Srbija sa 464,8 miliona eura, Kina sa 312 miliona eura i Njemačka sa 264,2 miliona eura. Spoljnotrgovinska robna razmjena bila je najveća sa potpisnicama Centralnoevropskog sporazuma o zoni slobodne razmjene (CEFTA) i Evropskom unijom (EU), prenosi Pobjeda.