Mikrofinansijska insticija Labor, koja danas slavi četvrti rođendan, do sada je odobrila više od 15 miliona eura kredita, od čega devet (9) miliona eura – mikro, malim i srednjim preduzećima i šest (6) miliona eura kredita preduzetnicima i stanovništvu.

U ovoj MFI su posebno ponosni na proizvod jedinstven kod mikrokreditnih institucija – beskamatne potrošačke kredite u saradnji sa lancem preduzeća iz oblasti trgovine, prodaje namještaja i bijele tehnike, kao i pružaocima medicinskih usluga. Od početka rada, MFI Labor je svojim klijentima obezbijedila više od 1.300 beskamatnih kredita, ukupnog iznosa iznad 1,1 milion eura.

Od danas počinje sa radom nova poslovnica MFI Labor u Podgorici, na adresi bul. Džordža Vašingtona 56/I („profesorska zgrada“).

Izvršni direktor MFI Labor, Nenad Radulović, u intervjuu za Bankar poručio je da su oni, ukoliko imate male biznise kao fizička lica ili ste preduzetnik ili vlasnik mikro, malog ili srednjeg biznisa, prava adresa za vas.

-Osnivači i rukovodstvo MFI Labor okupili su se, ne prvi put, vođeni zajedničkim iskustvom bogatim uspjehom u domenu bankarstva i mikrokreditiranja, oko razvojnog projekta koji će krasiti inovativno, fleksibilno i efikasno poslovanje. Mi se brinemo o potrebama naših klijenata i pomažemo im u razvoju i transformaciji poslovanja, pružanjem finansijskih i konsalting usluga. Naša ključna vrijednost je povjerenje. MFI Labor je počela sa radom u oktobru 2020. godine, u izazovnom pandemijskom periodu, sa jasnom vizijom stvaranja povoljnijeg poslovnog okruženja u lokalnoj zajednici – kazao je Radulović, i dodao da je zadovoljstvo klijenata najbolja preporuka da ih posjetite u novoj poslovnici.

Podsjetio je da, pored kreditiranja, MFI Labor pruža svojim klijentima konsalting usluge u domenu upravljanja rizicima; finansijska analiza;  upravljanje odnosima sa bankama; upravljanje obrtnim kapitalom; priprema biznis planova…

Dodao je da je MFI Labor i sertifikovani konsultant za pripremu crnogorskih poljoprivrednika za IPARD III program, i da su posebno ponosni na pomoć koju su pružili klijentima u dobijanju IPARD podrške.

Kako biste opisali razvoj vaše mikrokreditne organizacije Labor u protekle četiri godine? Kakve ste poslovne rezultate ostvarili i koji su ključni uspjesi na koje ste posebno ponosni?

Osnvači i rukovodstvo MFI Labor okupili su se ne prvi put, vođeni zajedničkim iskustvom, bogatim uspjehom u domenu bankarstva i mikrokreditiranja, oko razvojnog projekta koje će krasiti inovativnost, fleksibilnost i efikasno poslovanje. Ovo nam nije prvi projekat, već smo i prije toga imali projekte iz mikrokreditiranja i iz oblasti bankarstva. Tako da nam je cilj da MFI Labor iskoristi sve prednosti koje smo imali kao činioci financijskih institucija i da sa time sagledamo sve potrebe naših klijenata, bilo fizičkih lica, bilo pravnih lica, i da im omogućimo kvalitetnu uslugu.

Krajnji neto rezultat predstavlja samo dio ukupnog rezultata i ne prestavlja konačnu sliku. Mi smo ponosni na veliki broj novih klijenata čije smo povjerenje zadobili, pomogli im u ostvarivanju njihovih biznis ideja, poljoprivrednicima omogućili da dobiju IPARD grantove. Ponosni smo na kontinuirano prilagođavanje naših usluga potrebama klijenata, kreirali smo radionice za besplatan konsalting za žene u biznisu, kao i za početnike u biznisu, napravili sa našim partnerima namjenske beskamatne kredite za članove sindikata… Posebni smo ponosni na naš tim koji čine iskusni bankari i revizori i koji prestavlja glavnu snaga daljeg razvoja naše mikrokreditne institucije.

Sve ovo čini ukupan rezultat u prethodne četiri godine, i predstavljaće osnovu našeg daljeg razvoja.

Koji su najveći izazovi s kojima se vaša organizacija suočila tokom rasta, i kako ste ih prevazišli?

Izazovi koji su uglavnom kod svih finansijskih institucija jeste kako zadobiti i zadržati povjerenje klijenata. Nikad ni jednu kreditnu emisiju ne gledamo kao kratkotrajnu priču, već jednostavno želimo da čujemo biznis ideje klijenata, da učestvujemo u njima, njihovim namjerama, da zajedno sa njima povećavamo nivo znanja i kapaciteta u poslu kojim se bave, kako bismo mi sa naše strane napravili individualni pristup, i ponudili najbolju usluga za njih i najbolji kreditni proizvod.

Smatram da bankama i mikrokreditnim institucijama nije osnovni resurs novac, već znanje.

Ono što vas izdvaja od drugih mikrokreditnih organizacija je što nudite ove prošačke kredite sa kamatnom stopom od 0%. Kako ste uspjeli da napravite taj ekonomski model, pojasnite ga?

Na osnovu našeg prethodnog iskustva sa klijentima iz javnog sektora željeli smo da omogućimo i neku vrstu društvenog doprinosa i društvene odgovornosti,  da svim članovima sindikata, pretežno javnih institucija, omogućimo da potrebe koje su karakteristične za svako domaćinstvo – ostvare na najbolji mogući način, bez kamate i bez naknade.

U saradnji sa našim partnerima, gdje je svako od njih dao neki doprinos u vidu popusta, kreirali smo ponudu za namjenske kredite bez kamate i naknade za: kupovinu namještaja, bijele tehnike, građevinskog materijala, pružanja medicinskih usluga…  Saradnja je napravljena praktično sa svim sindikatima u Crnoj Gori.

 Prešli ste iz bankarskog sektora u svijet mikrokreditiranja. Koje ste lekcije iz vašeg iskustva kao izvršnog direktora jedne banke prenijeli u ovu ulogu?

Tranziciju koju sam napravio u prethodim projektima iz bankarskog u mikrokreditni sektor i iz mikrokreditnog u bankarski daje mi za pravo da istaknem  bitan značaj mikrokreditnih institucija.

Mikrokreditne institucije bih uporedio kao rasadnike potencijalnih klijenata, klijenata koji su trenutno ili fizička lica ili preduzetnici ili mikro pravna lica, gdje ih mi kao mikrokreditne institucije prepoznajemo kao buduće značajne klijente, potencijalne buduće privredne nosioce u Crnoj Gori.

Naša je odgovornost da prepoznamo i “uložomo” u takve klijente, koji žele da budu samozaposleni, koji žele da pokrenu svoje male porodične biznise, da otvore nova radna mjesta za sebe i za svoju porodicu. Na nama je, osim kreditne podrške, da im omogućemo i finansijski konsalting, kako da upravljaju svojim finansijama, da pokušamo da im podijelimo naše kontakte sa ostalim privrednim subjektima iz lanca njihove branše, kako bi im na taj način pomogli da se upoznaju i uključe u pravni i privredni okvir u kojem posluju i da sjutra što lakše postanu bankarski klijenti.

Imamo veliki broj primjera, gdje smo na prethodnim projektima podržavali obične ljude, fizička lica koja su se počela baviti biznisom, koji su zatim registrovali svoje biznise, razvijali, širili i unaprjeđivali i  koju su danas značajni klijenti banaka i čiji biznisi nose više stotina radnih mjesta.

Ova tranzicija klijenata iz  malih neformalnih biznisa u ozbiljne privredne subjekte u Crnoj Gori pokazuje pravi razvojni značaj i doprinos mikrokreditnih istitucija.

Često se prigovara na previsoke kamate mikrokreditinih organizacija. Kako Vi  vidite ulogu mikrokreditnih organizacija u podsticanju preduzetništva i ekonomskog razvoja u Crnoj Gori?

Uglavnom se mikrokreditne institucije doživljavaju kao institucije sa visokim kamatama kojima je osnovni cilj da osvaruju navedene visoke kamate i naknade. Zanemaruje se suština mikrokreditnih institucija, a to je njihova razvojna komponenta, iz razloga koje sam naveo. Jer, imate fizičko lice koje odluči da se bavi sopstvenim biznisom, da uđe u posao, da sebi napravi radno mjesto, sebi i porodici. Međutim, ono je jednostavno onemogućeno – jer prvo banke nemaju razumijevanje za to i ne žele da preuzimaju taj rizik. Fizičko lice ne može dobiti namjenski kredit za biznis, država isto  nema neke značajnije programe koje bi mogla da podrži, i onda su tu  mikrokreditne institucije da ga podrže. Odnosno, tu su mikrokreditne institucije da vjeruju u njihove ideje na samom početku, bez dokazanog prethodnog iskustva klijenta, preuzimijući na sebe velike kreditne rizike, često neobezbijeđene kvalitetnim kolateralima.

Tako da fizičko lice dok dođe do registracije u pravno lice, ono mora akumulirati potrebni kapital uz finasijsku podršku i finansijski konsalting i prije svega vjerovanje mikrokreditnih institucija, i tek tada prelazi u pravno lice, i nakon tranzicije jednostavnije plaća obaveze i prema državi i prema bankama i prema dobavljačima, i izvršava obaveze prema zaposlenima, postajući ozbiljan pravni subjekt.  Isti slučaj se odnosi i na preduzetnike, i na mikro i na mala preduzeća.

Koji su vaši planovi za budućnost organizacije? Postoji li namjera da proširite usluge ili geografsku prisutnost u narednim godinama?,

MFI Labor se nalazi u ulici Vuka Karadžića broj 5, a prvog oktobra bićemo i na lokaciji na Bulevaru Džordža Vašingtona 56/I.

Kako gledate na konkurenciju u sektoru mikrokreditiranja? Ima li prostora za neke inovacije u cijeloj vašoj industriji?

Trenutno je u Crnoj Gori 10 mikrokreditnih institucija, što pokazuje veliku konkurentnost, čime se ne dozvoljava monopolističko ponašanje bilo kome. Svaki klijent ima mogućnost da izabere mikrokreditnu instituciju, da vidi kvalitet proizvoda i kvalitet usluge koja ona pruža. Kada je velika konkurencija  u finansijskim djelatnostima – to je dobro i za klijente i za finansijske institucije.

U sferi nekih inovativnih ulsuga, istakao bih izdavanje garancija Mikrokreditnih institucija do određenog nivoa izloženosti, pošto određeni klijenti nisu u mogućnosti da ostvare bankarske garancije, tako da mi, kao i ostale Mikrokreditne institucije u Crnoj Gori, imamo mogućnost izdavanja garancija klijentima, na isti način kao i banke.

Takođe MFI Labor pruža konsultantske usluge na pripremi crnogorskih poljeprivrednika za IPARD 3 program. Možemo poljoprivrednicima da pružimo konsultanske usluge i u dijelu namjene sredstava i u dijelu formiranja biznis plana, kao i u domenu izdavanja garancije za fizička lica kao nosioce gazdinstva a za ostvaravanje avansnih uplata od strane Ministarstva.

Takođe, pružamo svojim klijentima konsalting usluge u domenu upravljanja rizicima, finansijske analize,  upravljanja odnosima sa bankama, upravljanja obrtnim kapitalom, pripreme biznis planova…

Posebno bih istakao da održavamo besplatne radionice konsaltinga za žene u biznisu, početnike u biznisu, radionice za podršku poljoprivrednika za konkurisanje u IPARD programu, i na razne druge teme.

Kada je riječ o ograničenju kamatne stope za mikrokreditne organizacije, kako na to gledate I kako će na vas uticati?

Smatram da se ograničenje efektivne kamatne stope na potrošačke kredite ne odnosi na Ugovore o mikrokreditiranju sklopljene sa fizičkim licima, jer oni ne pripadaju potrošačkim kreditima, osim što moraju imati u strukturi sve elemente koje imaju i potrošački krediti.

Jasno je definisano da mikrokrediti ne pripadaju kategoriji potrošačkih kredita, jer su mikrokrediti namijenjeni biznisu. Dakle, imamo mikrokredite za  fizička lica koji ne potpadaju pod kategoriju potrošnje. Jer jedno je kada se odobri kredit u iznosu od 1.000 eura da klijent kupi proizvod za potrošnju (namještaj, kompjuter, bijelu tehniku…), a drugo je kada se odobri kredit u iznosu 1.000 eura da bi klijent kroz svoju biznis ideju prihodovao 1.200 eura, odnosno da bi ostvario ekonomsku korist.

Uostalom, jasno je definisano u prijedlogu Zakona o potrošačkim kreditima u članu 2 stav 3 koji kaže:

“Potrošač, u smislu ovog zakona, je fizičko lice koje u transakcijama obuhvaćenim ovim zakonom djeluje u svrhe koje nijesu namijenjene njegovoj trgovinskoj, poslovnoj, zanatskoj ili profesionalnoj  djelatnosti”.

(Bankar.me)