Najveća prijetnja po ekonomiju mogla bi da bude upravo ova greška: Zna se i “krivac”, ekonomisti uplašeni

Moguća greška američke centralne banke pri određivanju kamatnih stopa u posljednjoj fazi borbe protiv inflacije najveća je prijetnja privredi u narednoj godini jer bi mogla da uspori rast, pokazalo je istraživanje Nacionalne asocijacije za poslovnu ekonomiju.

Grešku u monetarnoj politici” izdvojilo je 39 odsto anketiranih ekonomista, saopštilo je to udruženje.

Na sastanku u septembru, Fed je snizio kamatne stope za pola procentnog poena, uz poruku predsjednika Džeroma Pauela da je borba protiv inflacije završena. Centralna banka je najavila da će fokus prebaciti na tržište rada, s obzirom na povećanu procjenu stope nezaposlenosti ove godine, sa 4,0 na 4,4 odsto.

“Ako me pitate da li bismo snizili kamate da smo dobili julski izveštaj pre sastanka, odgovor bi bio „možda bismo ih snizili“, rekao je Pauel na konferenciji za novinare posle septembarski sastanak. „Mi nismo doneli tu odluku, ali znate, možda bismo ih spustili”, kazao je on.

Smanjenje kamatnih stopa na septembarskom zasedanju biće tema današnjeg govora predsjednika FED-a u Nešvilu.

Na sastanku početkom novembra Fed će ih vjerovatno ponovo sniziti, za četvrtinu ili pola procentnog poena, procjenjuju analitičari.

“U poslednjem trenutku”
Opšti rizici po privredu su sve izraženiji, ukazao je panel ekonomista anketiranih od strane Nacionalne asocijacije za poslovnu ekonomiju. Tako nešto više od polovine njih smatra da su veće šanse da privreda slabi nego da jača, a monetarna politika je na vrhu skale mogućih rizika.

Ekonomski rast će se u 2025. usporiti, prema medijani njihovih prognoza, na 1,8 odsto, sa prognoziranih 2,6 odsto u 2024. godini.

Stopa nezaposlenosti će sa sadašnjih 4,2 porasti na 4,4 odsto, a inflacija bi krajem sledeće godine trebalo da iznosi 2,1 odsto.

Dvij trećine ispitanika procjenjuje da privreda neće pasti u recesiju prije 2026. godine.

Kamatne stope su trenutno odgovarajuće, prema srednjoj procjeni ekonomista. Trećina ispitanika smatra da su na nivou na kojem bi trebalo da budu, trećina smatra da bi trebalo da budu još niže, a trećina da bi trebalo da budu više.

Njih 65 odsto veruje da su im snižene „u poslednji čas”, pokazalo je istraživanje udruženja.

Slični Članci