SAD i Kina su dvije najveće ekonomije na svijetu. Imaju dvije najmoćnije vojske na svijetu. Rivalstvo između SAD-a i Kine, prema mišljenju međunarodnih analitičara, biće ključna globalna tema 21. vijeka.

Ali trenutno, samo jedan od dva glavna predsjednička kandidata redovno govori o politici SAD-a prema Kini – kao što to radi već godinama.

Prema pregledu BBC Verify-a, republikanski predsjednički kandidat Donald Trump pomenuo je Kinu 40 puta na svojih pet mitinga nakon predsjedničke debate ranije ovog mjeseca. U samo sat vremena na forumu u gradskoj vijećnici prošle nedjelje u Mičigenu, spomenuo je zemlju 27 puta.

Kada govori o Kini, Trump se fokusira na pitanja tenzija između dvije globalne sile, prikazujući tu zemlju i drugu najveću svjetsku ekonomiju kao neku vrstu ekonomskog predatora.

Govorio je o novim carinama koje planira da uvede na uvoz iz kineskih kompanija – i onih iz drugih zemalja – ako se vrati u Bijelu kuću. Rekao je da želi spriječiti prodaju kineskih automobila jer vjeruje da će uništiti američku automobilsku industriju. Upozorio je Kinu da ne pokušava zamijeniti američki dolar kao svjetsku rezervnu valutu. Takođe je okrivio kinesku vladu za pandemiju kovida.

Mnogi ekonomisti dovode u pitanje efikasnost Trumpovih planova o carinama i upozoravaju da bi one na kraju bile štetne za američke potrošače. Administracija Bajden-Haris, međutim, održala je, a ponekad i povećala, više fokusirane carine koje je Trump uveo Kini tokom svog prvog mandata.

Trumpova protekcionistička poruka je prilagođena radnicima u ključnim industrijskim državama Srednjeg zapada, koji su osjetili uticaj povećane konkurencije kineskih proizvođača.

U međuvremenu, BBC Verify otkriva da demokratska predsjednička kandidatkinja Kamala Haris nije pomenula Kinu ni jednom na svojih šest mitinga od debate 10. septembra. Ipak, u govoru o ekonomiji u Pitsburgu, Pensilvanija, u srijedu popodne, napravila je nekoliko referenci na tu zemlju.

„Nikada neću oklijevati da preduzmem brze i snažne mjere kada Kina podriva pravila igre na štetu naših radnika, zajednica i kompanija,” rekla je tom prilikom.

Na pitanje o tome, pomoćnik potpredsjednice rekao je BBC-u da, iako Haris ne govori često o Kini, ima rezultate u radu na suzbijanju onoga što su opisali kao kineske napore da podrivaju globalnu stabilnost i prosperitet.

Ali kada je riječ o raspravi o Kini, kontrast između Trumpa i Haris na kampanji je neosporan.

U ponedjeljak popodne, u jednom ambaru u Smitonu, malom gradu u ruralnom zapadnom dijelu Pensilvanije, Trump je sjeo sa grupom lokalnih farmera i stočara na okruglom stolu posvećenom isključivo Kini.

Grad je možda samo sat vremena udaljen od Pitsburga, bastiona Demokratske partije, ali ovo je bila odlučno republikanska teritorija. Krave su mirno pasle na pašnjacima ispunjenim desetinama znakova „Trump za predsjednika”, dok su Trumpove pristalice ukrasile dva magarca opremom „Make America Great Again”.

Tema događaja, koji je organizovala inicijativa „Zaštitimo Ameriku”, konzervativni think-tank, bila je „rastuća prijetnja Komunističke partije Kine po američku prehrambenu industriju”.

Forum je na kraju postao otvorena rasprava o prijetnji koju predstavlja Kina, uopšte. Farmeri, stočari i poslovni rukovodioci na panelu žalili su se na konkurenciju sa kineskim uvozom koji je subvencionisan, kao i na loš kvalitet kineske robe.

Iako bivši predsjednik nije mnogo govorio o opasnostima kineskog vlasništva nad američkom zemljom – umjesto toga je obećao da će ubijediti kineskog predsjednika Si Đinpinga da kupuje više američkih poljoprivrednih proizvoda – ponovo je naglasio da bi koristio carine kako bi zaštitio američku ekonomiju od Kine.

U jednom trenutku, govorio je o potrebi zaštite američke čelične industrije – kako bi se pripremila za hipotetički rat s Kinom.

„Ako budemo u ratu, a trebaju nam tenkovi i brodovi i druge stvari koje su napravljene od čelika, šta ćemo raditi, otići u Kinu i kupiti čelik?” pitao je. „Borimo se protiv Kine, ali biste li bili ljubazni da nam prodate malo čelika?”

Neki od težih argumenata o Kini tokom foruma prepušteni su Ričardu Grenelu, članu okruglog stola i višem savjetniku inicijative „Zaštitimo Ameriku”.

On je upozorio da je ta zemlja „tiho, ali strateški” radila protiv SAD-a – posebno kada su Amerikanci bili ometeni drugim globalnim pitanjima.

„Oni idu na naše lokalne i državne političare; idu na našu proizvodnju,” rekao je. „Nema sumnje da žele da u nekom trenutku iskoriste tu investiciju i aktivnost.”

Grenel, koji je bio američki ambasador u Njemačkoj i v.d. direktora nacionalne obavještajne službe dok je Trump bio na funkciji, smatra se potencijalnim državnim sekretarom – najvišim američkim diplomatama – ako Trump osvoji novi mandat u novembru.

S druge strane, ako pobijedi Haris, možda neće biti značajnih promjena u odnosu na trenutnu Bajdenovu administraciju, iako je aktuelni predsjednik često koristio oštriju retoriku kako bi opisao rivalstvo između SAD-a i Kine.

Od početka svog predsjedništva, Džo Bajden je identifikovao Kinu kao jednu od autokratija koje se takmiče sa vodećim svjetskim demokratijama u onome što opisuje kao istorijsku globalnu prekretnicu.

Prema istraživanjima javnog mnjenja, Kina se nalazi nisko na listi pitanja koja su važna američkim glasačima – daleko iza ekonomije, imigracije i zdravstva.

U nedavnom istraživanju Nacionalne sigurnosne akcije među glasačima u ključnim izbornim državama, samo 14% je navelo Kinu kao glavni prioritet nacionalne sigurnosti za sljedećeg predsjednika. Imigracija je bila na prvom mjestu sa 38%, a ratovi u Ukrajini i Gazi na 28%.

To bi moglo djelimično objasniti Harisin naizgled nedostatak interesa za razgovor o Kini.

U ovoj skraćenoj predsjedničkoj kampanji za nju, ima kraći vremenski okvir da se predstavi biračima, pa fokusiranje na glavnog američkog ekonomskog konkurenta možda nije prioritet za demokratsku kandidatkinju.

Nakon Trumpovog događaja u Smitonu, Bil Brets, predsjednik lokalnog odbora Republikanske partije, rekao je da, iako Kina možda nije na vrhu liste biračkih briga u Pensilvaniji, važno je da Trump o tome govori.

Kao najveća izborna nagrada koja se može osvojiti, Pensilvanija je možda ključna država na predsjedničkim izborima 2024. godine. I Trump i Haris će se teško domoći Bijele kuće bez nje. Ankete trenutno pokazuju da su dva kandidata izjednačena.

„Većina ljudi je već odabrala stranu, ali postoji grupa neodlučnih,” rekao je. „Ako je Kina onaj faktor koji može prevagnuti vagu na jednu ili drugu stranu, mislim da je sjajna stvar što se o tome priča.”

BBC.co.uk