Kakva je budućnost tržišta kapitala u Adria regionu? Na ovo pitanje pokušali su da ogovore učesnici drugog panela “Montenegro Financial Markets-a” pod nazivom “Strategija razvoja tržišta kapitala u Adria regionu”.
Predsjednik Komisije za tržište kapitala Crne Gore Željko Drinčić, kazao je, osvrćući se na crnogorsko tržište kapitala, da je akcionarska struktura Montenegroberze je u punom sastavu te da je jako bitno da postoji učesće države sa 11 odsto i samim tim su, kako je kazao, pokrenute stvari a priča o emisiji narodnih obveznica je znak da država računa ozbiljno na Montenegroberzu, Prema njegovim riječima, iako stvari na neki način kreću sa mrtve tačke dosta stvari je već odrađeno.
“Postoji nada da slijede bolji dani. Ni nismo dovoljnon veliki da apliciramo za kredite za razvoj tržista kapitala i radimo sami u saradnji sa privatnim sektorom dkako bi pokušali da pokrenemo stvar samostalno. Možemno reći da smo na početku i da slijedi dugačak put ali smo napravili veike korake koje su pokrenule određene stvari.”, kazao je Drinčić.
Belex je imao dobre rezultatea ali to ne znači da se vratila na nivo na kom mi želimo da bude. To je prije svega posljedica povratka investitora na tržište kapitala. Srbija donijela strategiju razvoja tržišta i radi na njenoj implementaciji. Povećanje učesca države na tržistu je jedan od elemenata te strategije, kazao je Marko Janković predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti Republike Srbije.
“Beogradska berza je sada stabilna institucija koja se može pohvaliti izuzetnim planovima za budućnost i činjenica je da su sve institucije koje su relevantne za razvoj srpskog tržišta kaitala sinhronizovane u svojim aktivnostima. To se ogleda i u uzimanju zajma od Svjetske banke. MI imamo ambiciozam plan za emisiju novih instrumenata kako na Beogradskoj berzi tako i na drugim segmentima tržišta kapitala. Mism o u taj proces ušli nakon opsežnih analizau saradnji sa Svjetskom Bankom i EBRD i vidjeli smo da imamo dovoljno potencijala kada su likvidna sredstva u pitanju i suština je da ćemo pokušati da ponudimo investitorima atraktivne proizvode koji će ih vratiti na srpsko tržište kapitala”, kazao je Janković.
Mimosa Kaci, izvršna direktorica albanske Uprave za finansijski nadzor, osvrnula se na Albansko tržište kapitala i probleme sa kojima su se suščavali.
“Albanska berza je osnovana 1996. godine kao dio Banke Albanije. 2002. godine je preiimenonvana u državno vlasništvo i od tada na žalost ostaje samo pravni koncept i nikada nije zaživjela. Tome je nekoliko razloga. JEdan od njih je što je u tom periodu Albanija izašla iz perioda izolacije i uslovi da bi postojalo tržište kapitala su bili ograničeni”, kazala je Kaci.
Kao jedan od faktora naglasila je i činjenicu da su tržišta kapitala u državama u okruženju bila povezana sa masovnim privatizacijama, u Albaniji pak to nije bio slučaj.
Vasko Pejkov, komesar Komisije za bezbjednost i razmjenu Republike Sjeverne Makedonije osvrnuo se na tržište kapitala u njegovoj zemlji -MBI10. Kako je naglasio, eminentri makedonske Berze su banke, farmaceutske kompanije, građevinske kompanije, dakle dobre kompanije sa dobrim poslovnim rezultatima i njihovim akcijama se odvija najveći broj transakcija na lokalnom tržištu kapitala.
