Cijene nafte zadržale su se u srijedu iznad 73 dolara, jer je napetost na Bliskom istoku nakon napada u Libanu bila protivteža povećanju zaliha u SAD, pred odluku američke centralne banke o kamatnim stopama.
Na londonskom tržištu barelom se nakon podna trgovalo po gotovo nepromijenjenoj cijeni u odnosu na prethodno zatvaranje trgovine, od 73,53 dolara. Značajnijih promjena u cijeni nije bilo ni na američkom tržištu, gdje se barelom trgovalo po 71,11 dolara.
Trgovce je u utorak zabrinulo zaoštravanje napetosti na Bliskom istoku, nakon eksplozija naprava ugrađenih u pejdžere u Libanu u kojima je poginulo desetoro ljudi, a ranjeno ih je više od 2,7 hiljada. Libanski Hezbolah optužio je Izrael za “teroristički” napad, što je raspirilo strah od rasplamsavanja oružanog sukoba. Izraelska vojska trenutno sprovodi vojne operacije u okupiranom palestinskom Pojasu Gaze.
U srijedu poslijepodne, Libanom su ponovo odjeknule eksplozije. Ovaj puta eksplodirale su stotine voki-tokija, usmrtivši najmanje troje ljudi, prema izvještaju libanske Nacionalne novinske agencije, i ranivši stotine, objavili su mediji. Sukob Libana i Izraela značio bi otvaranje novog fronta na Bliskom istoku, koji proizvodi gotovo trećinu svjetske nafte.
Strah od eskalacije sukoba u ključnoj proizvodnoj regiji nadovezao se na smanjenu proizvodnju u američkom dijelu Meksičkog zaliva zbog uragana Francine. U utorak je u Meksičkom zalivu još zatvoreno bilo nešto više od 12 odsto proizvodnje.
Geopolitička napetost neutralisirala je rast zaliha u SAD-u. Zalihe sirove nafte porasle su u prošloj sedmici 1,96 miliona barela, saopštili su u utorak tržišni izvori, pozivajući se na podatke Udruženja proizvođača API, a porasle su i zalihe benzina i destilata.
