Američke Federalne rezerve spremaju se da u srijedu donesu prvu odluku o smanjenju kamatnih stopa od početka pandemije Covid-19 – i uprkos tome što je ovaj potez široko predviđen, globalni investitori su u iščekivanju.
Fed kasni u odnosu na mnoge druge centralne banke, uključujući one u evrozoni, Ujedinjenom Kraljevstvu, Kanadi, Meksiku, Švajcarskoj i Švedskoj, koje su već smanjile stope.
Mnogi od ovih kreatora politike naglasili su da su spremni da djeluju ispred Fed-a – koji se obično smatra globalnim liderom – kao odgovor na usporavanje rasta i smanjenje inflatornih pritisaka kod kuće.
Međutim, neki analitičari su postavili pitanje koliko dalje oni mogu ići prije nego što Fed – najveća centralna banka na svijetu po imovini – učini isto, s obzirom na uticaj koji njegove akcije imaju.
Globalni uticaj
Ključna briga je pritisak koji razlike u kamatnim stopama stvaraju na valute.
Uopšteno govoreći, više kamatne stope privlače više stranih investitora koji traže bolje prinose, što zauzvrat povećava vrijednost domaće valute.
To je bilo vidljivo u aktuelnom ciklusu sa japanskim jenom i turskom lirom, koje su pretrpjele veliki pad dok su njihove centralne banke zadržale niske stope, dok je američki dolar – mjerilo protiv korpe valuta – skočio tokom 2022. godine dok je Fed sprovodio oštra povećanja kamatnih stopa.
Ove razlike su posebno teške za centralne banke koje pokušavaju da obuzdaju rast cijena, jer slabija valuta može izazvati inflaciju povećanjem cijene uvezene robe.
Pored valutnih kurseva, još jedan važan efekat postavljanja kamatnih stopa Federalnih rezervi je njegov uticaj na američku ekonomiju, posebno s obzirom na nedavni fokus na slabljenje tržišta rada i mogućnost recesije.
„Kao tako važan pokretač globalnog rasta, ovo će sigurno uticati na cijene imovine širom svijeta,“ rekao je Ričard Karter, šef istraživanja fiksnih prihoda u Quilter Cheviot-u, govoreći o smanjenju stope od strane Fed-a.
To uključuje i zlato – koje je ove nedjelje dostiglo rekordne visine zbog očekivanja poteza Fed-a. Više kamatne stope se generalno smatraju nepovoljnim za zlato jer čine fiksno-prihodovne investicije, poput obveznica, atraktivnijim, iako to istorijski nije uvijek bio slučaj. Zlato se takođe koristi kao zaštita od inflacije (koja može rasti kada stope opadaju), a investitori kupuju ovu robu u vremenima tržišnog stresa.
Nafta i druge robe, koje se obično cijene u dolarima, često dobijaju podsticaj sa smanjenjem kamatnih stopa jer niži troškovi zaduživanja mogu podstaći ekonomiju i povećati potražnju.
Mnoge tržišne ekonomije u razvoju su osjetljivije na ove faktore, čineći poteze Fed-a još važnijim za njih nego za veće ekonomije. Akcije tržišta su takođe pod uticajem poteza Fed-a – i ne samo u SAD-u.
Veliki dio globalne volatilnosti na berzama u proteklim mjesecima bio je povezan sa špekulacijama o tome kada će, i za koliko, američka centralna banka smanjiti stope.
„Smanjenje kamatnih stopa smanjuje troškove zaduživanja u američkim dolarima, čime se stvaraju lakši uslovi likvidnosti za kompanije širom svijeta,“ nastavio je Ričard Karter iz Quilter Cheviot-a putem e-pošte.
„Niže kamatne stope u SAD-u takođe bi trebale smanjiti prinose na američku imovinu poput trezorskih obveznica, čineći druga tržišta relativno atraktivnijim,“ dodao je.
Da li će prvo smanjenje biti najvažnije?
Dok su tržišta uvjerena da će Fed započeti ciklus smanjenja u srijedu, postoji znatna neizvjesnost oko toga koliko brzo i koliko daleko će ići tokom preostale tri sjednice ove godine i u 2025. godinu.
To uključuje pitanje da li će početno smanjenje smanjiti stopu Fed fondova za 25 baznih poena ili 50 baznih poena ispod trenutnog raspona od 525 do 550. Tokom posljednje nedjelje, tržišne cijene za veće „džambo“ smanjenje skočile su sa ispod 50% na skoro 70%, prema CME Group FedWatch alatu.
„Bez obzira na ishod, tržišta će se pomjeriti,“ rekao je Stiven Bel, glavni ekonomista u Columbia Threadneedle-u, u ponedjeljak.
„Neobično je da Fed ostavi tržište u neizvjesnosti do ovog stepena pred sastanak, posebno tako blizu američkih predsjedničkih izbora. Mogu samo pretpostaviti da je komitet podijeljen,“ nastavio je Bel.
Novembarski izbori su podigli pitanja o smjeru fiskalne politike SAD-a, i kako bi to moglo uticati na inflaciju i monetarnu politiku.
Džo Taki, šef analize deviznog tržišta u Argentex-u, rekao je da je početno smanjenje stope Fed-a za 50 baznih poena istorijski „prethodilo lošim povratima na berzama“, posebno 2007. godine prije Velike finansijske krize i početkom 2000-ih tokom pucanja tehnološkog balona.
„U suštini, potreba za većim smanjenjem ukazuje na zabrinutost za rast i ekonomske probleme pred nama,“ rekao je Taki.
Međutim, Hani Redha, menadžer portfelja sa više sredstava u PineBridge Investments-u, rekao je da je „važnije“ gledati na prognoze za više od 270 baznih poena smanjenja do kraja 2025. godine.
„Ekonomski podaci još uvijek nisu dovoljno odlučujući da bi dali pravac tržištu,“ rekao je Redha, dodajući da to podržava defanzivne sektore.
„Mislim da će početna reakcija biti pomiješana, ali vjerovatno će se akcije još uvijek održati dok ne dođe do odlučnijeg zaokreta u ekonomskim podacima.“
Izvor: CNBC
Prevod: Bankar.me