Crna Gora će od 1. januara oporezivati dobitke od igara na sreću.

Tako će država od svakog dobitka od 300 ili više eura uzimati 15 odsto. Na taj način očekuje se godišnji prihod od oko pet milion eura, procijenila je Vlada.

Ovaj porez dugi niz godina imaju zemlje regiona, poput članica Evropske unije Hrvatske i Slovenije.

Prema podacima Radija Slobodna Evropa (RSE), u hrvatski budžet se na taj način prošle godine slilo više od 70 miliona eura.

Crna Gora je odluku o porezu donijela uprkos pritisku priređivača igara na sreću, koji su prikupili oko 22.000 potpisa za peticiju kojom se traži ukidanje tog poreza.

Ovaj porez je bio uveden i 2015. godine, ali ga je Vlada pod sličnim pritiskom iste godine i ukinula.

U Crnoj Gori za godinu više od milijardu eura otišlo na kockanje

Odustali od oporezivanja svih dobitaka

Devet godina kasnije, Vlada je ponovo predložila da se Zakonom o porezu na dohodak fizičkih lica uvede porez na dobit od igara na sreću.

Prvobitno je bilo planirano da se oporezuje svaki dobitak.

Uslijedila je kampanja priređivača igara na sreću.

Dok se pojedini tražili da porez bude niži od 15 odsto, drugi su bili protiv poreza u potpunosti.

Naime, “Montenegro bet”, udruženje koje čine priređivači igara na sreću, poručuju da nisu protiv toga da se uvećaju njihove koncesione naknade ali da nije dobro da se oporezuju igrači.

“Više desetina hiljada naših igrača će migrirati na ilegalne internet sajtove, gdje ta poreska obaveza ne postoji, što neminovno dovodi do gašenja legalne industrije igara na sreću”, navode iz “Montenegro beta”.

U seriji plaćenih tekstova, tvrde da će to biti uvod u potpuno zatvaranje legalne industrije igara na sreću u Crnoj Gori.

“Vi ostajete bez mogućnosti da legalno igrate, a 3.000 naših zaposlenih ostaju bez posla”, ističu iz ovog udruženja.

Takođe, krajem avgusta su Skupštini predali peticiju koju je potpisalo oko 22.000 građana, kojom traže ukidanje poreza na dobitak igrača.

Vlada je nekoliko dana kasnije, početkom septembra, podnijela amandmane na sopstveni prijedlog, tražeći da se oporezuju samo dobici od 300 ili više eura.

Iz Ministarstva finansija nisu odgovorili na upit RSE da li je odluka da se umjesto svih oporezuju dobici od preko 300 eura rezultat kompromisa sa priređivačima igara na sreću.

Rasprava u parlamentu

Braneći zakonsko rješenje u parlamentu početkom septembra, ministar finansija Novica Vuković je kazao da “41 odsto igrača ostvaruje dobitak ispod 10 eura i za njih se ne može ni reći da su dobitnici”.

“Samo jedan odsto su oni koji zaista dobijaju”, riječi su Vukovića.

Analiza finansijskih izvještaja najvećih kockarskih lanaca pokazuje da je jedan od njih 2023. godine profitirao 27,5 miliona eura.

Uprava za igre na sreću je prošle godine na ime svih dodijeljenih koncesija prihodovala pet miliona manje ili ukupno 22,3 miliona eura.

“Ne bi dobit kompletne industrije apsolutno bila na tom nivou da su igre na sreću zaista igre na sreću”, rekao je ministar Vuković.

Poslanik proruskog nekadašnjeg Demokratskog fronta Dejan Đurović je podržao uvođenje poreza na kockarske dobitke ocjenjujući da će taj sektor biti dodatno uveden u legalne tokove.

“Zakon o igrama na sreću će ovo zaokružiti i nećemo dozvoliti da imamo još jednu mafiju”, kazao je Đurović.

Predlaganje novog Zakona o igrama na sreću se očekuje krajem godine.

Poslanik vladajućih Demokrata Momčilo Leković rekao je u parlamentu da se Crna Gora suočava s rastom broja patoloških kockara.

“Zastrašujući podatak da je čak jedna petina pokušala samoubistvo. Jednako strašan podatak govori da prednjačimo po broju maloljetnih kockara u Evropi. Djeca starosti od sedam do osam godina u prosjeku prvi put dolaze u kontakt sa kockom”, naglasio je Leković.

U korist uvođenja poreza glasalo je svih 47 prisutnih poslanika vladajuće koalicije.

Kladionice zamijeniše škole

U Crnoj Gori 1.121 objekata za klađenje

Koliki je opseg kockarske industrije?

U Crnoj Gori je na igre na sreću 2022. utrošeno oko 1,1 milijarda eura, procjenjuje se u izvještaju specijalizovanog tijela Savjeta Evrope MONEYVAL, što je gotovo petina crnogorskog bruto domaćeg proizvoda.

Na kraju juna 2024. bilo je 1.121 objekata u kojima su se priređivale igre na sreću – 963 kladionice, 153 automat kluba, četiri kazina i jedna tombola zatvorenog tipa.

Ukupni prihodi od igara na sreću i nagradnih igara zaključno sa julom 2024. godine, po osnovu koncesionih naknada, iznosili su 17,7 miliona eura, što predstavlja za preko 70 odsto veći prihod u odnosu na isti period 2023, kaže za RSE direktor Uprave za igre na sreću, Spasoje Papić.

“Ovo je jako ozbiljan rezultat koji je potvrda ispravnih politika i mehanizama države u kontekstu stvaranja neophodnih preduslova za snažnije prihode od oblasti igara na sreću”, ocjenjuje Papić.

Veliki broj priređivača kao i objekata predstavlja dvostruki izazov za društvo, ističe za RSE direktor Uprave.

S jedne strane, ova industrija doprinosi ekonomiji države kroz značajne prihode, otvaranje velikog broja radnih mjesta i stimulisanje drugih povezanih sektora.

“S druge strane, moramo biti svjesni činjenice da igre na sreću mogu imati značajan društveni uticaj, uključujući potencijalne probleme s zavisnošću i negativne posljedice za najranjivije grupe u društvu”, dodaje Papić.

Država je, ističe, dužna da obezbijedi odgovoran okvir koji podrazumijeva strogu regulaciju, promociju odgovornog priređivanja igara na sreću i podršku za programe prevencije i liječenja zavisnosti.

Iz “Montenegro Beta” su kazali u sponzorisanoj objavi da je na liječenju od zavisnosti u Crnoj Gori “trenutno registrovano svega 13 lica” i da je njihovim naporima Crna Gora na samom začelju kada su u pitanju pojave bolesti zavisnosti.

Oni tvrde da bi porez mogao dovesti do povećanja zavisnika.’Od penzije vraćam njegove kladioničarske dugove’: Kockanje razara porodice u Crnoj Gori

Iskustva zemalja regiona

Nemaju sve zemlje ovu vrstu poreza, ali među onima koji imaju su članice EU Hrvatska i Slovenija i kandidati za članstvo Srbija i Sjeverna Makedonija.

U Hrvatskoj se, na primjer, oporezuju dobici od najmanje 100 eura.

Poreska stopa se kreće od 10 do 30 odsto, u zavisnosti od visine dobitaka.

Iz Poreske uprave Hrvatske su RSE dostavili informacije o tim prihodima u posljednje četiri godine.

Tako se u hrvatski budžet 2020. slilo 36,7 miliona a prošle godine gotovo duplo više – 71,8 miliona eura.

To je gotovo petina svih državnih prihoda od igara na sreću.

Iz Državne lutrije Srbije su za RSE kazali da oporezuju dobitke veće od oko 1.200 eura.

Tako su prošle godine prihodovali oko 2,5 miliona, a godinu ranije oko dva miliona eura.

U Sjevernoj Makedoniji se obračunava porez po stopi od 15 odsto na iznose veće od 80 eura, piše Radio Slobodna Evopa.

EuroMillions, lutrija koja se igra u devet evropskih zemalja, pokazuje različitu praksu. Od devet zemalja, u šest se ne naplaćuje porez.

Međutim, u Portugalu i u Španiji se obračunava 20 odsto na dobitke od najmanje 5.000, odnosno 40.000 eura, dok je u Švajcarskoj 35 odsto, ali na dobitke od preko milion eura.