Parlamentarna većina juče je uputila prijedlog predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću, čiji je i on potpisnik, da se sjutrašnja sjednica na kojoj je ponovo trebalo da se glasa o prijedlogu zakona o razvojnoj banci Crne Gore (RBCG) odloži za 30. septembar, kako bi se izbjeglo da se rasprava koristi za izborni marketing ususret lokalnim izborima u Gusinju, Podgorici i Kotoru.
Predsjednik države Jakov Milatović vratio je 23. avgusta parlamentu na ponovno odlučivanje zakon o razvojnoj banci, koji je Skupština usvojila 17. avgusta. Nakon toga je Mandić zakazao za 12. septembar vanrednu sjednicu parlamenta na kojoj je trebalo da poslanici ponovo odlučuju o ovom zakonskom rješenju.
– Imajući u vidu raspravu u Skupštini koja je održana 9. septembra, a koja je pokazala da pojedini poslanički klubovi umjesto smislenih diskusija vode izbornu kampanju, često zaobilazeći temu koja je predmet dnevnog reda, smatramo da je neophodno odložiti ponovno glasanje o prijedlogu Zakona o RBCG. Uvažavajući značaj reformi u oblasti ekonomske politike i potrebu za osnivanjem RBCG, smatramo da bi održavanje sjednice u trenutnoj političkoj atmosferi samo poslužilo neodgovornim strukturama da kršenjem Poslovnika isceniraju incident u Skupštini, a sve u svrhu izbornog marketinga – navodi se u prijedlogu poslanika, uz napomenu da očekuju da će 30. septembra uslovi za glasanje biti redovni.
Lokalni izbori u Gusinju zakazani su za nedjelju, u Podgorici i Kotoru za 29. septembar, a u Budvi za 17. novembar.
U dopisu Mandiću najavljuju da predloženi zakon neće biti povučen, već da će biti predmet razmatranju na kraju vanrednog zasijedanja. Time će, kako se navodi, obezbijediti da se u najboljoj mjeri ostvare strateški ciljevi ekonomske politike.
Formiranje RBCG izazvalo je dosta polemike u Parlamentu i javnosti, a iako je opozicija bila stava da je njeno formiranje opravdano, problematizovali su što prijedlog zakona nije prošao javnu raspravu niti je dobio mišljenje Evropske komisije.
Stav CBCG
Centralna banka (CBCG) kako se navodi u mišljenju, podržava osnivanje RBCG, navodeći da će podsticati razvoj biznisa osiguranjem razvojnih i infrastrukturnih projekata, te osigurati izvoz od netržišnih rizika. Ipak, s druge strane, problematizuje više pitanja, među kojima su djelatnosti koje obavljaju i komercijalne banke. Poslanici prije prvog glasanja o ovom zakonu nijesu imali informaciju o stavu CBCG.
CBCG je ocijenila da bi RBCG, na način predviđen ovim zakonskim tekstom, bila u povlašćenom položaju što bi moglo narušiti stabilnost finansijskog sektora. Problematizovano je pitanje uzimanja depozita, platnog prometa te načina izbora rukovodstva RBCG. Deponentni ne bi bili zaštićeni na način na koji su zaštićeni kod komercijalnih banaka, a ocijenjeno je i da bi to što će RBCG imati veću aktivu od šest banaka i osnivački kapital iznad ukupnog kapitala osam banaka, moglo narušiti stabilnost finansijskog sektora i likvidnost banaka.
CBCG je ocijenila da bi trebalo da bude uključena u imenovanje članova organa RBCG, dodajući da bi njihovo djelovanje kroz stručan i profesionalan pristup u cilju procjene ispunjenosti uslova bilo od presudnog značaja za zaštitu svih povjerilaca i deponenata, kao i državnog budžeta. Osim toga, ukazali su da je potrebno pribaviti mišljenje Evropske komisije kako bi se osigurala usklađenost sa evropskim standardima.
Da Fond za zaštitu depozita (FZD) ne bi garantovao za položene depozite građana, Pobjedi je ranije potvrdio direktor Vojin Vlahović. U mišljenju CBCG se postavlja pitanje da li bi deponenti, koji nijesu dovoljno informisani, mogli razlikovati RBCG od drugih banaka, imajući u vidu da će ih motivisati veće kamatne stope te da li bi bili svjesni da za njihove depozite neće garantovati FZD.
Vlahović je Pobjedi kazao da predloženim zakonskim rješenjem nije jasno definisano da li se planiraju depoziti fizičkih ili pravnih lica ili državnih organa i drugih subjekata.
-Pored toga, članom 4 Prijedloga zakona predviđeno je da država jemči za obaveze RBCG, osim za depozite, dok je članom 9 stav 5 Prijedloga zakona propisano da primanje, raspolaganje i zaštitu depozita propisuje Vlada Crne Gore, iako je to materija koju treba regulisati zakonom. Dakle, prema odredbama predloženog zakona, RBCG ne bi bila dio uspostavljenog sistema zaštite depozita, niti bi Fond za zaštitu depozita garantovao za položene depozite – kazao je ranije Vlahović Pobjedi.
Nedostatak kontrole
Da je problem to što se RBCG poistovjećuje sa komercijalnim bankama, te što je isključena iz sistema kontrole bankarskog sistema, ukazao je i predsjednik Jakov Milatović koji je odbio da potpiše ukaz o ovom zakonu koji su izglasala 44 poslanika. I on je stava da je neophodno mišljenje Evropske komisije kako bi se osigurala usklađenost sa evropskim standardima.
– Mišljenja sam da se u ovako definisanom modelu postavlja pitanje sigurnosti i zaštite prava deponenata. Nadalje, Zakon nedovoljno jasno definiše i druga važna pitanja, kao što su javnost rada RBCG, uloga CBCG u kontroli njenog poslovanja i izvještavanja, kao i u imenovanju članova organa upravljanja ovom institucijom. Napominjem da nedovoljan stepen kontrole CBCG, kao regulatora, nad radom RBCG ne doprinosi transparentnosti niti usklađenosti sa domaćim i evropskim propisima. Ovako definisan način poslovanja, može dovesti u pitanje finansijsku stabilnost i efikasnost ove institucije. Zbog svega navedenog, vraćam zakon na ponovno odlučivanje i apelujem na Skupštinu Crne Gore da pažljivo razmotri predloženo rješenje kako bi jedna važna institucija, kao što je RBCG, bila utemeljena na zakonu koji je donijet na transparentan način i usaglašen sa najboljim evropskim praksama – zaključuje se u Milatovićem obrazloženju.
