Međunarodni monetarni fond (MMF) nedavno je objavio izvještaj koji upozorava na veoma ozbiljne rizike po privatnost povezane sa digitalnim valutama centralne banke (CBDC).
Prema radu pod nazivom “Korišćenje podataka o digitalnoj valuti centralne banke i zaštita privatnosti”, svaka centralna banka može koristiti svoj CBDC sistem za prikupljanje svih vrsta privatnih informacija o korisnicima. Te privatne podatke mogla bi predati vlastima radi masovnog nadzora i mogućih razloga progona.
“Podaci CBDC-a omogućavaju komercijalno iskorišćavanje, a istovremeno povećavaju mogućnost državnog nadzora”, upozorava MMF.
Način na koji CBDC funkcioniše je takav da se svaki put kad se napravi transakcija, razne privatne informacije prenose i učitavaju u blockchain kao dokaz. Ti podaci su tada otvoreni za državna tijela i bilo koga drugoga da ih iskoristi u skrivene svrhe.
“Digitalna valuta centralne banke (CBDC), kao digitalni oblik novca centralne banke, može omogućiti prikupljanje i pohranjivanje ‘digitalnog traga’ – podataka”, objašnjava se u radu.
“Za razliku od gotovine, CBDC bi mogao biti dizajniran tako da potencijalno uključuje mnoštvo ličnih podataka, sažimajući istoriju transakcija, demografske podatke korisnika i obrasce ponašanja. Lični podaci mogu uspostaviti vezu između identiteta druge ugovorne strane i transakcija.”
Dokument dalje objašnjava da postoji ekonomska vrijednost CBDC-a zbog traga podataka koji stvara. Podaci se smatraju “infrastrukturnim resursom koji može koristiti neograničeni broj korisnika i za neograničen broj svrha kao input za proizvodnju dobara i usluga”.
“Podatke CBDC-a potencijalno bi mogle prikupiti finansijske institucije koje bi zauzvrat mogle pomoći u razvoju poslovanja vođenog podacima”, nastavlja se u radu.
Treba li šira javnost imati pristup svačijim privatnim navikama potrošnje?
Možda se pitate kakvi se podaci prikupljaju korišćenjem CBDC-a? Osim imena i identiteta platitelja i primaoca, tu su i podaci o transakcijama za platitelja i primaoca, kao i metapodaci o imenu trgovca, lokaciji i kategoriji potrošnje.
Kompanije koje izdaju kreditne kartice već prikupljaju i pohranjuju ovu vrstu informacija o korisnicima i njihovim transakcijama, ali centralne banke nisu upućene u to osim ako ih ne traže sa nalogom. CBDC-ovi su, s druge strane, otvorena knjiga za gospodare novca da prate svaku kupovinu koju svaki korisnik izvrši.
Bez obzira na planove centralnih banaka, CBDC-ovi omogućavaju gospodare novca da prikupljaju i koriste podatke za postizanje ciljeva svoje politike. Neke od ideja o korišćenju podataka, koje su predstavljene u dokumentu MMF-a, uključuju:
- Smanjenje informacione asimetrije
- Pomoć u podršci finansijskoj inkluziji
- Olakšavanje interoperabilnosti platnog sistema
- Promociju inovacija i konkurentnosti na tržištu
Podaci CBDC-a takođe se mogu koristiti za proizvodnju pravovremenijih i ažurnijih informacija o stanju u svijetu u bilo kojem trenutku, kao i za pomoć kreatorima politika da razviju bolja makroekonomska rješenja za probleme, a da pritom ostanu u skladu s propisima, prenosi Logicno.com.
Problem je, naravno, što svako može pristupiti privatnim podacima u CBDC sistemima. Za razliku od trenutne paradigme, svačije privatne navike potrošnje postale bi otvorena knjiga u CBDC sistemu, omogućavajući kriminalcima i zlonamjernim osobama da ugroze cijelo društvo.
“Pročitavši rad, jasno je da MMF iznosi puno informacija, pretvarajući se da predstavlja ‘sve opcije’ ili tako nešto, dok nam u stvarnosti otvoreno govore da će implementacija CBDC-ova značiti potpuni gubitak slobode”, upozorava Jacob M. Thompson iz Winepress Newsa.
“Znamo da MMF ima lošu reputaciju, samo na osnovu nekih drugih drakonskih izjava koje je dao u posljednjih nekoliko godina.”
