Globalni dug i dalje je tema koja brine i za ekonomiste i za kreatore politike, posebno kada se ekonomije širom svijeta bore s posljedicama pandemije COVID-19.
U cjelini, dug može biti vrijedan alat za finansiranje investicija, podsticanje ekonomske aktivnosti i postizanje dugoročnih ciljeva. Međutim, preveliki dug može dovesti do finansijske nestabilnosti, smanjene fleksibilnosti i povećane osjetljivosti na ekonomske padove.
Ovaj grafikon prikazuje podjelu globalnog duga po sektorima za razvijene ekonomije i tržišta u razvoju u prvom kvartalu 2024. Cifre na grafici su predstavljene u trilionima američkih dolara i potiču iz Globalnog monitora duga iz maja 2024. od strane Instituta za međunarodne finansije ( IIF ).
Globalni dug porastao na 315 triliona dolara
Globalni dug porastao je drugi uzastopni kvartal, povećavši se za 1,3 triliona dolara na novi rekord od 315 triliona dolara u prvom kvartalu 2024. U tabeli ispod možemo vidjeti kako razvijene ekonomije čine 209,7 triliona dolara, što je dvije trećine globalnog ukupnog duga.
Uprkos tome što razvijene ekonomije imaju konstantno veći udio, dug tržišta u nastajanju takođe je rastao brzim tempom na preko 105 triliona dolara od prvog kvartala 2024. Ovo je više nego dvostruko, ili povećanje od 55 triliona dolara, u odnosu na nivo duga tržišta u nastajanju deceniju prije.
Nefinansijska preduzeća činila su najveći udio duga na tržištima u nastajanju sa 44 triliona dolara ili 42%, što signalizira da ove zemlje možda snažno koriste korporativni dug za rast i ekspanziju.
Razvijene ekonomije i dalje drže većinu dugova
Uprkos značajnom povećanju duga tržišta u razvoju, zrela tržišta i dalje drže skoro duplo veći iznos duga u svim sektorima.
Dok je većina zrelih tržišnih sektora zabilježila minimalno godišnje povećanje duga u rasponu od 0,2% do 1,9%, državni sektor je imao ogroman porast od 4,5%, ili 2,7 triliona dolara.
Gledajući ostatak 2024. godine, IIF je naveo tvrdoglavu inflaciju, rastuća trgovinska trenja i geopolitičke tenzije kao faktore koji bi mogli izvršiti “pritisak na povećanje” na globalne troškove finansiranja.
