Stope inflacije otele su se kontroli kazala je Maruška Vizek s Ekonomskog instituta za Novu TV i podsjetila da postoji više zemalja u kojima su zabilježene jako velike stope rasta, poput Nizozemske, Španije, Austrije i Letonije, gdje su premašile 20 odsto.
“Neizvjesnost je zaista velika. Ne znamo kako će se odvijati rat u Ukrajini, svjedočimo poremećajima u snabdijevanju, ne znamo kakva će biti situacija s pandemijom na jesen, Kina je poluzatvorena – inflacijska spirala je tu. Jedini način na koji se inflacija inače gasi jeste povećavanje kamatnih stopa, a vidimo da po tom pitanju Evropska centralna banka – zaostaje”, rekla je.
Ona je kazala i da će to uticati na Hrvatsku.
“Povećavanje kamatnih stopa će se apsolutno preliti na Hrvatsku, zato što su izvori sredstava većine hrvatskih banaka u eurima, kao i naša štednja – dakle, direktno utiče na naše troškove finansiranja. Imaćemo manje u novčanicima, ali to i jeste poenta – da manje trošimo, jer time smanjujemo inflacione pritiske. Međutim, istovremeno smanjujemo ekonomski rast ili čak možemo da prouzrokuje recesiju”, dodala je ona.
Kaže i da država ne bi trebalo da se upliće u djelovanje tržišta.
“Po pričama, odnosno po onome što u struci zovemo anegdotalnim dokazima, čini se da se to i događa, da jedan dio preduzetnika sada preventivno podiže cijene, kako ne bi bili javno prozvani u trenutku kada uvedemo euro. Uprkos tome, država ne bi trebalo da se administrativno upliće u djelovanje tržišne ekonomije”, rekla je.
S obzirom na to da se u Hrvatskoj bilježe najviše stope inflacije od 90-ih, postoji i mogućnost da premijer Andrej Plenković zamrzne rast cijena, no Vizek smatra da to nije dobra ideja.
“Da, to definitivno nije dobra ideja. Postoji mogućnost povećavanja kamatnih stopa za kontrolisanje rasta inflacije, i u tom trenutku moramo birati želimo li manju stopu inflacije ili manju stopu ekonomskog rasta”, rekla je.
“Zamrzavanje cijena onemogućava tržištu da adekvatno radi svoj posao. Cijene su signal preduzetnicima o tome što treba da se proizvodi i kako, a zamrzavanje cijena samo onemogućava efektivnu regulaciju tržišne ekonomije”, dodala je.
Činjenica je da gotovo 20 odsto hrvatskog BDP-a dolazi od turizma, što ima i dosta negativnih strana.
“Putem analiza koje su napravljene u sklopu projekta Uplift, jasno je pokazano da se u situacijama ovakve zavisnosti od turizma ranjivost jedinica lokalne samouprave širi na unutrašnjost. Veća turistička aktivnost, kraća turistička sezona, sve to negativno utiče na to mogu li stanovnici tih jedinica priuštiti stanovanje. Utiče i na pojavu brzorastućih preduzeća, ali i na manje stope fakultetski obrazovanih pojedinaca. Jedan kolega je pokazao da – što je intenzivnija turistička aktivnost u jedinicama lokalne samouprave, to su tamošnja djeca manje sklona da idu na fakultet”, navela je ona.
“Moramo dobro da razmislimo o jednom i drugom, o posljedicama sadašnje situacije, kako bismo došli do ideje i implementacije održivog turizma”, zaključila je Vizek.
Izvor: Index.hr
